Kako Brisel ocjenjuje ukrajinsku ofanzivu na Kursk?

Ljetna je pauza, i mnogi evropski zastupnici i zaposlenici Evropske unije su na odmoru. Čak i sjedište NATO-a je zvanično na pauzi i do sada nije dalo nikakvu izjavu o nedavnoj vojnoj ofanzivi Kijeva prema Kursku. Sljedeće savjetovanje o ratu Rusije protiv Ukrajine planirano je za kraj augusta, kada će se ministri vanjskih poslova i odbrane 27 država članica EU sastati na neformalnom sastanku u Briselu. Stručnjaci, političari i zvaničnici EU s kojima je DW razgovarao slažu se da se ukrajinska ofanziva u ruskim regijama Kursk i Belgorod može posmatrati pozitivno.

Prvenstveno politički uspjeh Kijeva

„Opća procjena onoga što su ukrajinske snage postigle je pozitivna, ne toliko u vojnom smislu, koliko u političkom“, smatra izvjestitelj Evropskog parlamenta za Rusiju, Andrius Kubilius. Ukrajina je uspjela preuzeti inicijativu, pokazati Kremlju njegove propuste i uvjeriti Zapad da ne treba strahovati od eskalacije od strane Kremlja.

Ukrajinska ofanziva se, prema mišljenju ukrajinskih partnera, smatra uspješnom jer je Ukrajina nakon duge pauze ponovo dokazala svoje sposobnosti. Tako misli stručnjak za sigurnost Roland Freudenstein iz briselske platforme „Freedom Hub". „Impresioniran sam kako Ukrajina uspijeva, iz prividne inferiornosti, odjednom preuzeti inicijativu i dovesti Rusiju i lično Vladimira Putina u defanzivu", kaže Freudenstein.

Međutim, Amanda Paul iz briselske think-tank organizacije „European Policy Centre“ upozorava da je još uvijek prerano ocjenjivati rezultate na bojnom polju. Ona ovu ofanzivu opisuje kao „hrabar i smion potez“ Kijeva, koji je „iznenadio Putina, narušio njegov ugled i istovremeno ojačao moral ukrajinskih trupa i građana“.

Stav Evropske unije nepromijenjen

Ipak, EU naglašava da djelovanje Kijeva mora biti isključivo u svrhu odbrane suvereniteta i sigurnosti Ukrajine. To je naglasila zvanična predstavnica EU u neformalnom razgovoru s DW-om.

„Putin nije uspio slomiti otpor Ukrajinaca protiv njegove neopravdane invazije i sada je prisiljen povući se na rusku teritoriju“, napisao je šef vanjske politike EU Josep Borrell na društvenoj mreži X. U telefonskom razgovoru s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmytrom Kulebom, potvrdio je da EU u potpunosti podržava borbu ukrajinskog naroda protiv ruske agresije.

Ovo pokazuje da EU nije promijenila svoju strategiju prema Ukrajini ni nakon ukrajinske ofanzive na Kursk. Glasnogovornik EU, Peter Stano, naglasio je da Ukrajina, u okviru svog prava na samoodbranu, ima pravo napadati neprijatelja „gdje god to smatra potrebnim: kako na svojoj, tako i na neprijateljskoj teritoriji".

Kada se ministri vanjskih poslova i odbrane 27 zemalja EU sastanu krajem augusta na svom neformalnom sastanku, moguće je da će se pojaviti razlike u stavovima prema ukrajinskoj kontraofanzivi, ali se ne očekuju nikakve odluke. Amanda Paul smatra da trenutne reakcije u Briselu jasno pokazuju da su svi svjesni da Rusija koristi područja Kursk i Belgorod za napade na Ukrajinu, uključujući napade na civilnu infrastrukturu.

Ofanziva kao samoodbrana

Prema riječima ukrajinskog predsjednika Volodymyra Zelenskog, od početka ljeta iz regije Kursk izvedeno je oko 2000 napada različitim vrstama oružja na ukrajinsku regiju Sumy. Ukrajinske snage sada režu ruske opskrbne linije i zauzimaju područja s kojih se Ukrajina konstantno napada, navodi Freudenstein. Putin sada, nakon napada na dvoranu „Crocus City Hall“ u Moskvi u martu ove godine, po drugi put doživljava „ogroman sigurnosni neuspjeh u očima Rusa“.

U svom djelovanju u regiji Kursk, ukrajinske snage nose odgovornost za zaštitu civila, naglašava glasnogovornik Evropske komisije za vanjsku i sigurnosnu politiku u izjavi za DW. Pri tome se moraju poduzeti sve moguće mjere kako bi se utjecaj borbi na civile smanjio na minimum. Brisel podsjeća da Ukrajina mora ispunjavati svoje opće obaveze prema humanitarnom međunarodnom pravu.

„Nismo dobili nikakve informacije koje bi ukazivale na nešto drugačije“, ističe Evropska komisija. Također pozdravlja javnu naredbu ukrajinskog predsjednika za humanitarnu pomoć stanovnicima pogođenim djelovanjem ukrajinskih snaga na ruskoj teritoriji. Zelenski je 12. augusta, naredio ministru unutrašnjih poslova, drugim članovima vlade i ukrajinskoj sigurnosnoj službi (SBU) da izrade „humanitarni plan“ za područje u kojem se operacija odvija.

Različiti načini vođenja rata

Zelenski također jasno stavlja do znanja da sada i sami Rusi mogu osjetiti kako izgleda rat. „To je važan element akcije, kako u očima ukrajinskog naroda, tako i političkog vodstva“, smatra Roland Freudenstein. Prema njegovim riječima, Ukrajina nastoji izbjeći civilne žrtve. „Ona pokušava ostvariti vojne ciljeve, ali pri tome, naravno, dolazi do civilnih šteta. To je gotovo neizbježno. Ono što Ukrajina i dalje ne radi jeste ispaljivanje raketa na trgovačke centre. Rusija je to više puta uradila. Također, energetska infrastruktura, koja je ključna za civilno stanovništvo, ostaje netaknuta od strane Ukrajinaca. Vidim velike razlike u načinu vođenja rata i u značaju koji se pridaje izbjegavanju civilnih žrtava“, kaže Freudenstein.

Stručnjaci s kojima je Deutsche Welle razgovarao ističu da je odluka Ukrajine da uđe na rusku teritoriju prešla najveću „crvenu liniju“ koju su njihovi zapadni partneri postavili iz straha od eskalacije od strane Kremlja. Prema mišljenju Amande Paul, suzdržana reakcija Moskve pokazuje da su te „crvene linije“ besmislene. „Sve restrikcije koje sprečavaju Ukrajinu da izvodi dalekometne napade na vojne ciljeve u Rusiji moraju biti ukinute, i Ukrajina mora dobiti svo potrebno oružje za to. Za ukrajinske snage je od presudne važnosti uništiti rusku infrastrukturu i vojne i druge objekte koji doprinose ovom ratu“, zaključuje Paul.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na
Instagramu