Kad u Hrvatskoj zakukuriče pijetao

Hrvatska je odavno izgubila privredni zamah i razvija se sporije nego druge zemlje regiona srednje i istočne Evrope. Bruto društveni proizvod još uvijek je osam odsto ispod nivoa prije recesije, piše Neue Zürcher Zeitung i nastavlja.

"Krivicu zbog slabog obrta na domaćem tržištu i stopu nezaposlenosti od 18 odsto ne snosi samo međunarodna kriza. Preduslovi za to su stvoreni i u samoj Hrvatskoj. Vladajući HDZ je odustao od strukturnih reformi, od fleksibilnijeg uređenja tržišta rada, od smanjenja državnog aparata i povećanja pravne sigurnosti za investitore.

Komentari kako se Hrvatska zbog dugova može uporediti s Grčkom su pretjerani. Javni dug iznosi samo 45 odsto od bruto društvenog proizvoda, ali ono što zabrinjava je dinamika njegovog rasta. Taj dug je u samo tri protekle godine porastao za 16 odsto, a povod je pad potrošnje na unutrašnjem tržištu, ali i subvencije iz državnog budžeta, pogotovo subvencije brodogradilištima koja donose samo gubitke.

Minus u državnom budžetu u toku tri godine je porastao sa 0,9 odsto na skoro 6 odsto, a mjere protiv toga se ne donose. Šta više, broj državnih službenika je porastao, što je u suprotnosti s najavama vlade da će na svaka dva službenika koja odu u penziju zaposliti samo jednog novog.

S obzirom na nedostatak perspektive za privredni razvoj, rejting agencije prijete da će smanjiti kreditni rejting Hrvatske na najniži mogući nivo. One će ipak, prije nego što posegnu za tom posljednjom mjerom, novoj vladi dati šansu. Nova vlada bi brzim reformama morala staviti do znanja da je svjesna ozbiljnosti situacije. Vremena za spavanje na lovorikama neće biti", piše Neue Zürcher Zeitung.

"Srbija ne može biti kandidat za EU"

Ovo je naslov iznad članka kojeg objavljuje list Frankfurter Allgemeine Zeitung. Autori članka su poslanici stranke CDU Peter Beyer i Andreas Schockenhoff. Schockenhoff je zamjenik predsjedavajućeg kluba poslanika demokršćana, a Beyer je u okviru tog kluba zadužen za pitanja Srbije. Oni pišu:

"EU će 9. decembra odlučiti o tome da li će Srbiji dodijeliti status kandidata. U ovom trenutku odbijamo mogućnost da Srbija dobije taj status. Vidljivo je da je Srbija postigla napredak, naročito hapšenjem Ratka Mladića i Gorana Hadžića i nastavkom saradnje s Haškim tribunalom. To je rezultat hrabre politike predsjednika Borisa Tadića. Ipak, od ljeta ove godine prekinuta je politika hrabrih poteza. Ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić neumjereno je reagovao na izvještaj Evropske komisije o napretku Srbije. On je rekao kako u Beogradu i ne razmišljaju o tome da promijene politiku prema Kosovu. Nama nije dovoljno samo to što su nastavljeni razgovori o tehničkim pitanjima kao što je priznanje isprava i diploma.

Na sjeveru Kosova stalno izbijaju neredi, a došlo je i do otvaranja vatre na njemačke vojnike u sastavu KFOR-a. KFOR i službenici EULEXA ne mogu slobodno da se kreću po cijelom Kosovu. Beograd ne koristi uticaj koji ima kako bi se uklonile prijetnje po mir i sigurnost. EU to ne smije prihvatiti. Osim toga, granice na Balkanu moraju konačno postati stabilna činjenica s kojom međunarodna zajednica može da računa.

Srbija mora promijeniti svoju politiku. KFOR i službenici EULEX-a moraju dobiti slobodu kretanja. Paralelne strukture vlasti Srbije na sjeveru Kosova, uspostavljene na osnovu nelegalnih izbora 2009, moraju biti uklonjene. Beograd mora normalizovati svoj odnos sa Kosovom.

Predsjednik Tadić je juna ove godine tokom govora u Berlinu izjavio kako bi se to moglo ostvariti ugovorom sličnim onim koji su međusobno potpisale Savezna Republika Njemačka i Demokratska Republika Njemačka 1972. godine. To bi bilo de facto priznanje Kosova. Nije dovoljno da se to samo kaže, to mora postati i zvanična politika Beograda", stoji u članku kojeg objavljuje list Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Autor: Azer Slanjankić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić