Kad će biti kraj pomicanju sata? | Panorama | DW | 24.10.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Panorama

Kad će biti kraj pomicanju sata?

Evropski parlament je još prije više od godinu dana odlučio ukinuti pomicanje kazaljke na satovima, ali konačna odluka još uvijek nije donesena. O tome moraju odlučiti sve članice, a to nije tako jednostavno.

Naprijed ili nazad? U noći na ovu nedjelju se ponovo pomiče sat i počinje zimsko računanje vremena. Sat se pomiče za jedan sat unatrag, u tri sata u noći će biti dva sata.

Po Evropskom parlamentu, to bi bilo zadnje pomicanje sata. Ali kad će stvarno doći do prestanka ovog vrlo nepopularnog pomicanja sata, još nije jasno.

„Treba okončati to pomicanje sata", objavio je 2018. tadašnji šef Evropske komisije Jean-Claude Juncker nakon što se u online-ispitivanju u cijeloj Evropskoj uniji njih 84 posto izjasnilo za prestanak pomicanja. U martu 2019. se onda i Evropski parlament velikom većinom izjasnio za prestanak različitog računanja vremena 2021. godine. Loptica je sada kod vlada država članica koje moraju dati odgovor, je li im draže stalno ostaviti ljetno ili zimsko računanje vremena? Ali, konačna odluka država članica je još daleko.

Europäisches Parlament in Straßburg | Jean-Claude Juncker, Präsident der Europäischen Kommission

"Treba okončati to pomicanje sata", rekao je Jean-Claude Juncker 2018. godine

Teško uskladiti cijeli EU

Iz krugova evropskih diplomata moglo se ove sedmice čuti da se o toj temi neće puno raspravljati za vrijeme njemačkog predsjedanja Unijom (do kraja ove godine). Ima puno drugih tema koje su važnije od računanja vremena, rečeno je. Evropsko vijeće je saopštilo da ono još nije usaglasilo svoje stajalište o tome. Za to je potrebna tzv. „kvalificirana većina zemalja članica".

Njemačka vlada se još nije odlučila što bi zagovarala, trajno ljetno ili zimsko računanje vremena. Njemačko ministarstvo gospodarstva jedino upozorava kako je "važno spriječiti 'vremenske otoke' i osigurati harmonizirano unutrašnje tržište."

Pretpostavka za „prikladno i harmonizirano postupanje" je procjena mogućih posljedica u cijeloj Evropi, kaže se. „Evropska komisija još nije predočila takvu procjenu posljedica", stoji u priopćenju njemačkog Ministarstva gospodarstva.

Posljedice promjene trenutnog stanja kad se mijenja računanje vremena bile bi doista velike. U Evropskoj uniji, čak ne računajući područja nekih članica izvan našeg kontinenta, postoje tri vremenske zone. Najveća je ona koja obuhvata srednjoevropsko vrijeme, a seže od Poljske do Španjolske. Ako bi se prihvatilo trajno ljetno računanje vremena, na zapadu i sjeverozapadu kontinenta bi se zimi razdanilo tek tokom prijepodneva. U Vigu, na španjolskoj atlantskoj obali, sunce bi 21. decembra izašlo tek u 10 sati i jednu minutu, u francuskom Brestu u 10:07, a u sjevernonjemačkom Emdenu u 9:45.

EU Zeitumstellung

Odluka nije laka: za koje se vrijeme odlučiti, zimsko ili ljetno?

Izlazak sunca u noći

Kod trajnog zimskog računanja vremena ljeti bi se ne samo ranije smračilo, nego bi na istoku kontinenta sunce izašlo izuzetno rano. U poljskom Bialystoku bi 21. juna sunce izašlo u 3:01, u Varšavi u 3:15, a u Berlinu u 3:44.

Istovremeno, zadržavanje pomicanja sata mnogim ljudima stvara probleme. Njemačko zdravstveno osiguranje DAK je na temelju reprezentativnog ispitivanja objavilo da 29 posto ljudi u Njemačkoj ima tjelesnih i psihičkih problema nakon pomicanja sata. Osjećaju se umorno, imaju poteškoća zaspati i češće se noću bude. 76 posto ispitanika smatra da je pomicanje sata suvišno i da ga treba ukinuti.

Ispitivanje koje je provedeno u vrijeme Junckera dalo je naslutiti da se tim pitanjem više bave u Njemačkoj nego u drugim članicama EU-a. Od 4,6 miliona ljudi koji su sudjelovali u ispitivanju, tri miliona su bila iz Njemačke. Ukupan broj onih koji su sudjelovali u ispitivanju iznosi samo jedan posto stanovništva Evropske unije.

aj(dpa)

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android