Junker u Beogradu – sa Zapada ništa novo | Evropa | DW | 27.02.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropa

Junker u Beogradu – sa Zapada ništa novo

Srbija je na putu ka Evropskoj uniji uradila mnogo, ali postoji još problema, prije svega kada je riječ o vladavini prava, pravosuđu i poštovanju osnovnih prava, kao i odnosima sa Prištinom, ocjenjuje Žan-Kod Junker.

Predsjednik Evropske komisije obišao je i Srbiju, u okviru turneje po zemljama Zapadnog Balkana, a nakon objavljivanja Strategije za proširenje Evropske unije. Nakon sastanka s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, Žan-Klod Junker je poručio da u Srbiju nije došao u inspekciju, niti da dijeli lekcije, već da otvoreno razgovara. „Srbiji nisu potrebne lekcije i Srbija zna kuda treba da ide i koji je put u budućnost. Evropska unija nije ekonomski konglomerat, to je zajednica koja se stara za dobrobit građana, a to je prije svega zajednica vrijednosti", rekao je Junker i dodao da Evropska unija želi da ima dobru saradnju sa prijateljima u Srbiji.

Inspekcija će biti Izvještaj o napretku

„Nismo čuli ništa novo", ocjenjuje za DW generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji Suzana Grubješić. „Ovu posjetu shvatam kao promociju Strategije o proširenju i to je to. Od Junkera i ne treba očekivati inspekciju. Prava inspekcija biće Izvještaj o napretku Srbije, jer će se tu detaljno reći dokle se stiglo i šta je ostalo da se uradi", objašnjava Grubješićeva.

Predsjednik Srbije sa Johannesom Hahnom i Jean-Claude Junckerom u Beogradu

Predsjednik Srbije sa Johannesom Hahnom i Jean-Claude Junckerom u Beogradu

Dio tih zadataka zabilježen je i u Strategiji o proširenju. „To su prije svega vladavina prava, elementi zarobljene države, pad nivoa demokratije, politizovano pravosuđe, sloboda medija. Drugo, činjenica da nijedna zemlja regiona nije postala funkcionalna tržišna privreda, što smo mogli da čujemo i na samitu Evropske banke za obnovu i razvoj – da će državama Zapadnog Balkana biti potrebne decenije da dostignu standard najsiromašnijih članica Evropske unije. I treće su bilateralni sporovi koji moraju biti riješeni", podsjeća Suzana Grubješić.

Dok Izvještaj ne osvane, od evropskih zvaničnika se ne može očekivati promjena retorike, kaže za DW Maja Stojanović iz Građanskih inicijativa. Ona se slaže u ocjeni da posjeta nije dala nikakvu novu perspektivu po bilo kom pitanju. „Ono što, međutim, nije dobro, jeste to što se te posjete dešavaju u vremenu kad imamo moguće prelomne izbore u Beogradu", ocjenjuje Stojanović za DW.

„Većina stvari koje je predsjednik Vučić pomenuo nije bila na dnevnom redu, niti zavisi od Evropske unije, niti je vezana za vladavinu prava, nezavisne institucije i sve ono što je EU istakla. On je pričao o raku, o bolnicama, o čišćenju puteva, a pominjanje takvih ekstremno populističkih tema, bez želje da se problemi rješavaju, i to u predizbornom periodu dok su sve oči uprte u to da li će EU da ocijeni da je stanje u Srbiji dobro ili ne, svakako ne doprinosi ni fer i slobodnim izborima, niti vladavini prava", dodaje Stojanovićeva.

„Želimo kompromis s Albancima"

Najteža prepreka na putu ka Evropskoj uniji ipak će biti postizanje pravno obavezujućeg sporazuma Beograda i Prištine, ocijenili su Vučić i Junker. Bez riješenih bilateralnih sporova, decidan je bio Junker, Evropska unija neće primiti zemlje regiona u članstvo. „Ne možemo u Evropsku uniju primiti zemlje koje nisu među sobom riješile teritorijalne sporove. Važno je da oni budu riješeni prije pristupanja", istakao je šef Evropske komisije.

Junker je dodao da je svjestan da je do rješenja teško doći, ali je napomenuo da od Srbije ne traže „da izvrši harakiri", kako je to rekao šef srbijanske diplomatije Ivica Dačić. „Želimo da se normalizuju odnosi s Prištinom u okviru obavezujućeg sporazuma, ali nije na nama da kažemo koji će biti karakter tog sporazuma, već je na Beogradu i Prištini da to odrede", rekao je Junker.

Predsjednik Srbije mu se zahvalio na tome što, kako je rekao, „govori bez dlake na jeziku" i ponovio da je i za Srbiju važno da pronađe kompromis sa Albancima. „Moramo da pronađemo rješenje u kome će i Beograd i Priština nešto da izgube, i jedni i drugi pomalo da budu nezadovoljni, jer to bi značilo da smo svi pobijedili. Ako neko misli da je potrebno da jedna strana bude zadovoljna, a druga da izgubi sve, to je nemoguće i nemoguće je ubijediti građane Srbije u to", istakao je Vučić.

Pogledajte video 35:42

"Dijalog ima smisla samo uz priznanje"

Na najavljenom unutrašnjem dijalogu o Kosovu biće na testu i poštovanje mišljenja o bilo kom pitanju u Srbiji, ocjenjuje Maja Stojanović. Ona smatra da Evropska unija sve vrijeme ima pogrešnu perspektivu bilateralnih odnosa i regionalne saradnje. „Ono što mora da bude ključ, jesu unutrašnja stabilnost i vladavina prava i demokratija, kako bi one iznjedrile bolje odnose prema bilo kojoj zemlji u regionu", kaže Stojanovićeva. „Ako mi imamo nacionalističku retoriku i bujanje kriminala i korupcije, ne može se očekivati ni održiva saradnja, jer ono što se dešava unutar granica, automatski se preslikava na saradnju s regionom. To je vidljivo u svakoj od zemalja Balkana."

Ohrabrenje, a ne obećanje

Za pitanja koja se pred Srbijom nalaze, zaključuje Junker, potrebno je vrijeme, i zato 2025. godina koja se navodi u Strategiji nije zagarantovana. „To nije obećanje, to su perspektive, mogućnost, to je ohrabrenje, jer zemlja koja želi da postane članica mora biti ohrabrena na tom putu", naglasio je Junker. „U Strategiji govorimo o instrumentima koje Srbija treba da iskoristi kako bi ubrzala put ka Evropskoj uniji. Taj proces se zasniva na zaslugama svakog kandidata."

Generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji Suzana Grubješić napominje da i slučaju da 2025. godina bude godine prijema, to znači da sva poglavlja moraju biti zatvorena do 2023, a onda slijedi ugovor o pristupanju koji zahtjeva ratifikaciju zemalja članica. „To je realno ukoliko administracija ubrza posao i ukoliko do kraja juna pošaljemo više pregovaračkih pozicija nego što smo to činili do sada. Recimo za ova poglavlja za koja nisu potrebna prelazna mjerila, a njih ima osam, i uz ova četiri za koja već postoje, to bi bila neka značajna brojka", ocjenjuje Grubješićeva.

 

 

Preporuka redakcije

Linkovi

Audio i video zapisi na tu temu