Jezikom do političkih ciljeva | Politika | DW | 24.01.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Jezikom do političkih ciljeva

Ministrica obrazovanja Kantona Sarajevo digla je prašinu nakon što je predložila da đaci u ovom kantonu mogu učiti istovremeno i bosanski, i hrvatski i srpski jezik i književnost. Zašto se digla prašina i šta slijedi?

U prvim danima januara, po okončanju prvog polugodišta tekuće školske godine, učenici osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo (KS) obaviješteni su kada da dođu po svoje svjedodžbe. Dan-dva poslije toga novo obavještenje - podjela svjedodžbi odgađa se do daljnjeg, a po nalogu kantonalnog Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade.

Pravi razlog uskoro je obznanjen. Naime, početkom novembra prošle godine, tadašnji ministar za obrazovanje, nauku i mlade KS, Elvir Kazazović (SDA), naložio je školama da započnu provedbu instrukcije prema kojoj su škole trebale provesti anketu među roditeljima učenika, a koji su se trebali odlučiti koji od tri zvanična jezika u BiH će biti upisan u školsku dokumentaciju njihove djece.

Na anketnom listiću roditelji su se mogli odlučiti za isključivo jedan od ponuđenih jezika: bosanski jezik i književnost, hrvatski jezik i književnost ili srpski jezik i književnost, a u skladu sa odredbama Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju kojim je uređeno pisanje upotrebe jezika i pisma u nastavi, a koji je kantonalno ministarstvo donijelo 2017. godine.

Bosnien Herzegowina PK Bildungsministerin Zineta Bogunic (Canton Sarajevo Ministry of Education, Science and Youth)

Nova ministrica obrazovanja iz stranke Naroda i pravde Zineta Bogunić

Govorite li bosanski, hrvatski, srpski?

Budući da se određeni broj roditelja nije izjasnio, te da je nakon općih izbora u oktobru prošle godine bitno izmijenjen i sastav kantonalnih organa, nova ministrica za obrazovanje Zineta Bogunić (Stranka Narod i pravda), nauku i mlade ovih dana donijela je novu odluku - da već postojećoj opciji od tri jezika, a u konsultaciji sa Institutom za jezik, doda još jednu opciju koja obuhvata sva tri jezika - Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost, skraćeno BHS.

“Vjerovatno snosim dio odgovornosti i nemam opravdanja iako sam tu samo 15 dana. Ne smije nijedno dijete biti dužno jer je neko zamislio da pravi problem u jeziku”, izjavila je ministrica Zineta Bogunić na press konferenciji u Sarajevu početkom ove sedmice.

Dodala je kako pitanje jezika ne bi trebalo biti dnevnopolitička tema, već stvar struke, te da bi nastavnici učenicima prvo trebali objasniti “ono što povezuje sva tri jezika i onda da ih uče nijanse u razlikama”.

Predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo, Elmedin Konaković, nekadašnji kadar SDA, potom osnivač i predsjednik stranke Narod i pravda, ustvrdio je da je bilo “ogromnog miješanja politike u obrazovanje”, te da očekuje “reakcije radikala”.

"Ustav prepoznaje samo tri jezika i segregacija je da oni koji nauče sva tri jezika ne mogu to upisati. To je politika i nema veze sa strukom. Pred bilo kojim sudom, u Strazburu ili drugim, BiH bi imala isti problem ljudskih prava i segregacije”, izjavio je Konaković na press konferenciji, te naglasio kako je neophodna “depolitizaciju obrazovanja”, budući da su direktori škola u većini slučajeva “članovi političkih partija”, koji po svoja mišljenja idu u stranačke centrale.

BHS protiv bosanskog

Jedna od centrala se i oglasila - Kantonalni odbor SDA. “Aktuelna većina u Kantonu Sarajevo, predvođena Našom strankom i partijom Naroda i pravde pokušava u obrazovni sistem, mimo svih naučnih i stručnih kriterija, uvesti i mogućnost da jedan učenik izučava sva tri jezika. Nauka kaže da učenik može imati samo jedan maternji jezik, a struka da je to neprovodivo u praksi i da je nemoguće u okviru jednog predmeta učiti tri standarda i tri pravopisa”, navodi se u saopćenju KO SDA, te naglašava: “Da javnost na vrijeme nije prozrela šta joj je stvarna namjera, novoformirana politika bi kao rješenje nametnula fantomski BHS jezik, s ciljem da se postepeno iz Sarajeva izgura bosanski”.

"Ono što je bilo rješenje u skraćenici BHS nije, kako jezički nacionalisti iz SDA tvrde, naziv jezika, nego skraćenica za tri standarda - bosanski, hrvatski i srpski”, smatra prof. dr. Enver Kazaz sa Odsjeka za književnosti naroda BiH Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Dodaje i kako se taj "jezički nacionalizam manifestirao i kao asimilacija ne-Bošnjaka u školama Kantona Sarajevo”, te da je u tom smislu rješenje koje je donijela ministrica Bogunić" rješenje koje omogućuje svima potpunu ravnopravnost u školskom sistemu u KS”.

Bosnien-Herzegowina Proteste (klix.ba)

Senahid Halilović napravio dosta liberalan Pravopis bosanskoga jezika, koji slijedi ono što su Mustafa Ajanović, Zvonimir Diklić i Svetozar Marković svojedobno, nakon Mostarskog savjetovanja o književnom jeziku (1973. godine), načinili kao bh. standardni jezički izraz, napominje profesor Enver Kazaz.

"Trebalo bi ovo bolje objasniti"

"Ono što to rješenje zagovara je potpuna ravnopravnost tri jezičke norme, odnosno tri standarda i ono što je dobro u tom rješenju je isključivanje svakog oblika segregacije i diskriminacije”, kaže Kazaz za DW.

Napominje da su prema Ustavu BiH tri jezika ravnopravna, te dodaje da je onda "priča kvazi-stručnjaka... zapravo samo pokušaj da se spasi jezički nacionalizam na kojem je SDA pokušavala da napravi neku vrstu ‘Dodikovskog' sistema odnosa prema nastavi u Kantonu Sarajevo”.

Kazaz napominje da djeca u KS uče zajednički jezik, to jest "jedan jezik koji je gramatički i lingvistički isti jezik u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i BiH, a u BiH se uče, u principu, tri standarda, odnosno tri standardne jezičke norme koje nose naziv - bosanski, hrvatski i srpski”.

Rješenjem, koje je ponudila ministrica Bogunić relativno su zadovoljni i roditelji učenika u KS. Kako za DW kaže Dijana Ćirić Parla iz Vijeća roditelja KS, radi se o “trenutno dobrom rješenju, međutim, nešto kao stalno rješenje trebalo bi biti bolje objašnjeno”. "Struka bi tome zaista trebala posvetiti više pažnje, a trebalo bi održati i okrugli stol, kako je ministrica obećala, da zaista vidimo da li je ovo rješenje koje nikoga ne diskriminira u našoj zemlji”, kaže Ćirić Parla.

Veliki problemi u sjeni malih

Čini se da je pitanje izbora maternjeg jezika u KS riješeno, bar trenutno, no sasvim je izvjesno da će se slični problemi sve češće pojavljivati, dok se oni pravi, životni, guraju pod tepih. "Tako se i problem jezika posmatra kroz prizmu nacionalnog", smatra Kazaz, i to je zapravo "prikrivanje strašnih problema naše društvene stvarnosti, maskiranje korupcije, kriminala, ekonomske krize, moralne krize, kulturne krize zemlje itd.”.

"Ne vidim mogućnost da građani BiH uvide nakaradno lice naše društvene stvarnosti dok ne padnu iz nacionalizma u pitanje problema svoje egzistencije, dok ne progovori, zapravo, njihov stomak umjesto onoga što im je ideologija ugradila kao nacionalistički čip u njihovu glavu”, kaže profesor Kazaz.

Dodaje kako se nada da je to vrijeme blizu. "Uz svu skepsu koju imam prema građanskom buntu u BiH i prema kolanju društvenih energija, nadam se u bolje sutra, zato što su razmjere demografske katastrofe takve da će ljudima do svijesti doći saznanje da njihova djeca jedino mogu živjeti normalno izvan granica ove nesretne zemlje”.

Ausstellung Dervis und Tod Enver Kazaz (Duzevad Sabljakovic)

"To je jedan jezik sa tri različita naziva - u skladu sa političkim ciljevima onih koji žele na osnovu jezika, a metodama 19. stoljeća, da grade naciju”, kaže Enver Kazaz.

Jezik - političko pitanje

Na južnoslavenskom prostoru "pitanje jezika je uvijek političko pitanje”, nastavlja Kazaz. Naglašava da je prof. dr. Senahid Halilović napravio “dosta liberalan Pravopis bosanskoga jezika”, koji slijedi ono što su “Mustafa Ajanović, Zvonimir Diklić i Svetozar Marković svojedobno, nakon Mostarskog savjetovanja o književnom jeziku (1973. godine), načinili kao bh. standardni jezički izraz”.

"Standardni jezik je politički jezik i nastaje političkom odlukom i činjenica da imamo tri standardna jezika pokazuje da imamo tri nacionalizma koji ratuju oko naziva jezika dok uništavaju, zapravo, znanje o jeziku”, naglašava Kazaz.

Rješenje bi, kako smatra renomirana lingvistica i predavač na uglednim univerzitetima u Hrvatskoj i Njemačkoj, prof. dr. Snježana Kordić, trebalo biti jednostavno, “jer bi se predmet u školama mogao zvati ‘Jezik i književnost' ili ‘Maternji jezik i književnost'”.

"I Finska nam može poslužiti kao uzor jer je njen obrazovni sistem godinama uzastopno bio proglašavan najboljim na svijetu, a predmet skandinavskog jezika se tamo u školama zove Maternji jezik i književnost”, kaže za DW Kordić koja je svojevremeno uzburkala javnost tvrdnjom da se u slučaju hrvatskog, srpskog, bosanskog ili crnogorskog jezika zapravo radi o istom jeziku.

Rješenje za BiH, zaključuje Kazaz, je upravo u "liberalizaciji pravopisnih normi i u onome što bismo mogli reći - obnavljanju svijesti o tome da je to jedan te isti jezik koji koristi tri različita naziva - u skladu sa političkim ciljevima onih koji žele na osnovu jezika, a metodama 19. stoljeća, da grade naciju”.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije