Jesu li vukovi zvijeri – ili mamac za turiste? | Panorama | DW | 19.08.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Panorama

Jesu li vukovi zvijeri – ili mamac za turiste?

U Njemačkoj je sve više vukova. Poljoprivrednici ih mrze, ali jedan bračni par je od tih zvijeri koje opet žive u Njemačkoj napravio turističku atrakciju.

Barbara Kenner i njen suprug Kenny su još prije dvadesetak godina došli u Donju Sasku jer se već onda čulo kako su se vukovi vratili u Njemačku. Znanstveno zanimanje se pretvorilo u posao: tamo sa živi već više vučjih čopora tako da su otvorili maleni hotel i nude obilazak po okolišu. Doduše, gosti će doista vidjeti te zvijeri koje obično zaobilaze ljude u širokom krugu – tek ako imaju sreće.

Jedan od njihovih najpopularnijih turističkih ponuda je ona za obitelji sa djecom. U tjednom aranžmanu se mališane organizira u malene „čopore" dok roditelji lutaju šumom. „Moj suprug je bio siguran kako će to uplašiti roditelje i kako neće htjeti niti čuti tako nešto."

Dogodilo se potpuno suprotno jer je i Barbara Kenner vidjela kako je fascinacija ljudi tom životinjom još veća nego njihov strah od tog grabežljivca: taj program je postao pravi hit, a nagrađen je i Zlatnom palmom, svojevrsnim Oskarom njemačkog turizma kao najinovativniji turistički sadržaj.

 Geschichte über Wölfe (DW/A. Walsh)

Barbara Kenner je svoje znanstveno zanimanje pretvorila u posao

„To su zvijeri!"

Bjarneu je dvanaest godina i boravi u njihovom hotelu. Kaže nam kako uživa ići u šumu i učiti o vukovima: „Bio sam tu već prošle godine i već znam nešto o vukovima. Sviđaju mi se kako izgledaju i sviđa mi se kako se ponašaju, kako žive u čoporu. Stvarno im se divim. Ne razumijem zašto su ih istrijebili."

No bilo je razloga zašto su vukovi bili istrijebljeni i mnogi i u pokrajini Saskoj nisu zaboravili te razloge: za velik dio lokalnog stanovništva su vukovi još uvijek zvijeri i neprijatelji. Ova turistička atrakcija im je zato trn u oku i bračni par Kenner je već bila ciljem nebrojenih napada od „zabrinutih građana".

„Ima ljudi koji su prilično agresivni jer misle da smo ja i moj muž krivi što se vukovi opet šire. Ali moj muž je veoma tolerantan i kaže im da dođu ovdje i stvore vlastito mišljenje." To zapravo i čine: bilo je slučajeva da su se umiješali u grupe koje vode po šumi i pokušali provocirati Kennerove.

Slične probleme ima i doktor Matthias Hammer, organizator malenih znanstvenih istraživanja za laike, Biosphere Expeditions. Sudjelovanje u tom istraživanju se zapravo prilično skupo plaća – aranžman košta 1.800 eura po osobi, ali su još vredniji nalazi koje ti amateri sakupljaju uz stručnu pomoć.

 Geschichte über Wölfe (DW/A. Walsh)

U šumi oko hotela porodice Kenner borave brojni vukovi

Vukovi su postali politika populista

Jer između ostalog, na tom području traže i sakupljaju uzorke izmeta vukova. Prošle, 2018. su primijetili kako je već dvostruko više takvih ostataka, što znači da doista vukova ima sve više. Ali ti uzorci su korisni i kako bi se otkrilo čime se te životinje hrane – i doktor Hammer ponosno ističe kako još nisu našli niti jedan izmet koji bi ukazivao da je vuk požderao meso neke domaće životinje.

Ipak je i on trn u oku ne samo lokalnim poljoprivrednicima, nego i tamošnjim političarima. „Svaka rasprava je obilježena negativnim pristupom onih koji su protiv vukova i koji vide samo opasnosti od njega, ali ne i prilike koje nudi ova situacija. Na prvom mjestu su to poljoprivrednici i lovci, ali na žalost su se i političari okrenuli tim smjerom kako bi dobili njihove glasove iz populističkih razloga."

I on nam ukazuje na očitu činjenicu: usprkos cijeni koja je dovoljna i za lagodan odmor na Karibima, sve je više sudionika njegovih malenih istraživačkih poduhvata. Ali Hammer nam kaže kako rijetko tko od lokalnog stanovnika shvaća kako vukovi nisu samo opasnosti izazov, nego i prilika za to područje daleko od gospodarskih centara.

Ali vukovi su tamo postali politika koju vodi i populistički AfD. I političari te stranke ne propuštaju priliku poticati neprijateljstvo protiv takvih zaštitara okoliša i trenutnoj politici Njemačke gdje su vukovi još uvijek zaštićena životinjska vrsta i njihovo ubijanje je najstrože zabranjeno.

Čak i neki ljubitelji prirode – protiv vukova

Zauzvrat toj zabrani lova, poljoprivrednici koji ipak pretrpe štetu od vukova će dobiti odštetu od države. Istini za volju treba reći i da je taj postupak dokazivanja kako je njegovu ovcu zaklao baš vuk često veoma dug i kompliciran, a i dobivena odšteta je obično tek malen dio tržišne vrijednosti ubijene životinje.

Zato poljoprivrednici traže druge metode obrane. To pak onda dovodi do možda začuđujuće odluke da je i udruga inače ljubitelja prirode Schwarzwaldverein (Udruga Schwarzwalda) gorljivi – protivnik vukova. „Oni zapravo ubrzavaju propast ruralnih područja jer sve više poljoprivrednika prestaje raditi", objašnjava predsjednik te udruge, Georg Keller. „Planinarenje i šetnja prirodom postaje sve manje atraktivna jer je nestaju i ljudi, životinje i biljke koji se nalaze u kultiviranim područjima."

Deutschland ein Wolf im Tierpark Hexentanzplatz (picture-alliance/dpa/K.D. Gabbert)

Njemački poljoprivrednici se bune zbog opasnosti koju po njihova stada predstavlja sve veća populacija vukova

Treba znati, s kim se ima posla

Svojevrsni srednji put se može vidjeti u blizini Bremena na sjeveru Njemačke gdje je otvoren Vučji centar. On obuhvaća i veliko područje prirode – ali je ipak sve ograđeno žicom. Oliver Bormann i njegova obitelj je samo jedna od mnogih koji su se odlučili posjetiti tu oazu vukova: „Moje tri kćerke znaju za vukove samo iz bajki braće Grimm. I to kako se oblači kao baka koja će požderati Crvenkapicu. Kad smo posjetili Vučji centar smo vidjeli vukove koji zavijaju samo dva metra od nas. Sad su vidjele prave vukove, a ne samo slike u knjizi."

Centru u blizini Bremena nije samo cilj privući turiste, nego je njegov osobiti zadatak potaći raspravu o vukovima u Njemačkoj, a organizira i savjetovanja i radionice za poljoprivrednike koji misle kako su njihove životinje ugrožene od vukova. „Obrazovanje o okolišu je tu u središtu pažnje. Takvim obrazovanjem se može stvoriti tolerancija, a može se i istraživati život i ponašanje vukova. Konačno, zaštita prirode može biti uspješna jedino ako prirodu približimo ljudima", tumači glasnogovornik krovne udruge zaštitnika prirode NABU, Philip Foth.

Stvara li se tako neko novo prijateljstvo vukova i ljudi? Je li „vuk promijenio dlaku" – ali ovaj put i ćud zvijeri i grabežljivca? Čak i odgovor Barbare Kenner bi nas mogao iznenaditi. Ne, nije. Ali i dodaje: „Život nije siguran. I u redu je da nije siguran. Ali sa koliko opasnosti možemo živjeti? Možemo li prihvatiti da u šumi živi opasna životinja? Ili ćemo se stalno bojati zbog toga?"

Bračni par Kenner poštuje vukove. Ali i znaju s kim imaju posla.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije