Jesu li talibani održali svoja obećanja? | Politika | DW | 15.08.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

DW-provjera činjenica

Jesu li talibani održali svoja obećanja?

Prije godinu dana talibani su osvojili Kabul. Na prvoj konferenciji za novinare nakon preuzimanja vlasti u Afganistanu, oni su iznenadili svijet najavom umjerene politike. DW je provjerio šta je ostalo od tih obećanja.

Kabul: Žene u Afganistanu moraju biti zamotane od glave do pete

Žene u Afganistanu moraju biti zamotane od glave do pete

Prava žena u okviru normi koje propisuje islamski zakon

Tvrdnja: Glasnogovornik talibana Zabihullah Mujahid rekao je na svojoj prvoj konferenciji za štampu u avgustu 2021.: "Žene će biti vrlo aktivne u društvu, ali unutar okvira islama." U tim okvirima biće im omogućen rad i učenje.

DW-provjera činjenica: Netačno

Kad su talibani preuzeli vlast, mnogi su se pribojavali nehumanog odnosa prema ženama kakav je postojao i tokom njihove prethodne vladavine. Godinu dana kasnije, talibani su uveli mnoga ograničenja za žene.

Samo deseak žena se usudilo da izađe na proteste 10.5.2022. u Kabulu

Samo deseak žena se usudilo da izađe na proteste 10.5.2022. u Kabulu

Žene izvan kuće moraju biti pokrivene od glave do pete. Ako žena ne pokrije lice i tijelo na javnim mjestima, njen otac ili najbliži muški rođak mogli bi biti odvedeni u zatvor ili otpušteni s državnih funkcija. Žene ne smiju ući u avion bez muškog pratioca, koji mora biti ili suprug ili bliski muški rođak koji je izašao iz puberteta. I ulazak u javne parkove u Afganistanu ograničen je spolnom pripadnošću. Tri dana su rezervirana za žene, četiri za muškarce. Međutim, prema dekretu, strogo se preporučuje da žene izlaze iz kuće samo kada je to neophodno.

Talibani navode zabrinutost za sigurnost žena kao razlog za donošenje ovakvih propisa. Eksperti, međutim, kažu da ovakva ograničenja nisu obuhvaćena islamskim zakonom. Sayed Abdul Hadi Hedayat, vjerski učenjak koji živi u Afganistanu, protivi se talibanskom načinu nametanja pravila afganistanskim ženama da pokrivaju svoja tijela.

Djevojčice će moći pohađati srednju školu

Tvrdnja: Nakon dolaska talibana na vlast, djevojčice su bile u prilici nastaviti školovanje u odvojenim razredima, dok učenice u srednjim školama nisu. Glasnogovornik talibana Mujahid je 21. septembra rekao da "Ministarstvo obrazovanja naporno radi kako bi stvorilo mogućnost za obrazovanje srednjoškolki što je prije moguće." Nije spomenut vremenski okvir.

DW-provjera činjenica: Netačno

U martu ove godine Ministarstvo obrazovanja najavilo je otvaranje nastave za sve učenike, uključujući i djevojčice. Međutim, dan kasnije, kada su učenice došle u školu, Ministarstvo je promijenilo ovu odredbu, pozivajući ih da napuste školu. Kao razlog su navedeni nedostatak nastavnika i problemi sa školskim uniformama. Iz Ministarstva je poručeno da će otvoriti škole za djevojčice nakon što se izradi plan u skladu s "islamskim zakonom i afganistanskom kulturom". Od tada se ništa nije promijenilo.

Afganistanskim djevojčicama se zabranjuje da idu u školu

Afganistanskim djevojčicama se zabranjuje da idu u školu

Opšta amnestija za bivše neprijatelje

Tvrdnja: 17. avgusta 2021., glasnogovornik talibana Zabihullah Mujahid je izjavio: "Želio bih uvjeriti sve sunarodnjake, bilo da se radi o prevodiocima, vojnim djelatnicima ili civilima, da niko od njih neće biti izložen revanšizmu." I: "Hiljade vojnika, koji su se 20 godina nakon okupacije, borili protiv nas, su pomilovani”.

DW-provjera činjenica: Netačno

Nakon početnog "talasa represije, odmazde i ubistava […] i "lova i potrage od vrata do vrata za navodnim kolaborantima" u danima koji su pratili preuzimanje vlasti od strane talibana u Kabulu, činilo se da islamisti ne provode sveobuhvatnu osvetničku kampanju protiv svojih bivših neprijatelja, od čega se najviše strahovalo.

Međutim, Misija Ujedinjenih naroda za pomoć u Afganistanu (UNAMA) zabilježila je najmanje 160 izvansudskih ubistava, 178 proizvoljnih hapšenja, 23 hapšenja i odvođenja u samicu i 56 slučajeva mučenja bivših vladinih i sigurnosnih dužnosnika koje su počinile talibanske vlasti između 15. avgusta 2021. i 15. juna 2022. U izvještaju UNAMA o stanju ljudskih prava u Afganistanu se zaključuje da je Odredba o amnestiji prekršena u nekoliko navrata.

Ove brojke ne uključuju desetine izvansudskih ubistava, zlostavljanja i proizvoljnih hapšenja navodnih članova "Islamske države - provincije Khorasan" i Fronta nacionalnog otpora Afganistana (NRF). NRF je branio dolinu Panjshir od talibanskih snaga do septembra prošle godine i još uvijek pokušava vratiti ovu regiju pod svoju kontrolu.

U junu 2022. Amnesty International (AI) izvijestio je o "mučenjima, izvansudskim pogubljenjima i proizvoljnim hapšenjima civila (optuženih da su pripadnici NRF-a) od strane talibana u pokrajini Pandžšir." Zaman Sultani, saradnik AI za južnu Aziju opisao je ovu praksu kao "obrazac u usponu".

'Prema novinarima neće biti prijetnji niti odmazde'

Tvrdnja: Glasnogovornici talibana ponovili su ovo obećanje dato organizaciji Reporteri bez granica, ističući svoju posvećenost nepristrasnom novinarstvu i slobodi medija - sve dok to ne zadire u talibanske "kulturne okvire".

DW-provjera činjenica: Netačno

Samo nekoliko dana nakon preuzimanja vlasti u Kabulu, talibanski borci ubili su rođaka novinara DW-a, za kojim su se dali u lov. U septembru 2021. Međunarodna federacija novinara (IFJ) izvijestila je da je Fahim Dashti, čelnik afganistanskog Nacionalnog sindikata novinara (ANJU), ubijen u sukobu između talibana i boraca NRF-a.

Organizacije za ljudska prava kažu da nemaju konkretne dokaze da su novinare ubili talibani.

Međutim, nema sumnje da se sloboda novinarstva pogoršala otkad su talibani zauzeli Kabul. "Od preko 10.000 ljudi koji su radili u redakcijama afganistanskih medija u januaru 2021., u decembru te iste godine ih je bilo još samo 4.360", objavili su Reporteri bez granica u izvještaju krajem prošle godine. Štaviše, navodi se da je 231 medijska kuća, od 543 koliko ih je radilo u ljeto 2021., nestala odnosno ugašena u samo prva tri mjeseca talibanske vladavine.

Istraživanje koje su proveli ANJU i IJF pokazalo je da je 318 afganistanskih medija zatvoreno otkako su talibani preuzeli vlast. U januaru 2022. glasnogovornik talibana rekao je za DW da režim nije zatvorio nijedan medijski kanal u zemlji. Dodao je međutim da su "neki mediji prestali raditi nakon što su ostali bez sredstava". U istom je intervjuu priznao da medijsko izvještavanje u Afganistanu mora slijediti pravila koja bi se u zapadnim zemljama mogla smatrati vrlo restriktivnim.

Glasnogovornik Zabihullah Mujahid

Glasnogovornik Zabihullah Mujahid

Nema više ilegalnih droga iz Afganistana

Tvrdnja: Nakon što su talibani preuzeli vlast, glasnogovornik Zabihullah Mujahid rekao je: "Uvjeravamo naše sunarodnjake, žene i međunarodnu zajednicu da nećemo proizvoditi nikakve narkotike." Podsjetio je svijet da su talibani još 2000. sveli proizvodnju droga na bazi maka na nulu i zamolio za međunarodnu pomoć u osiguravanju alternativnih usjeva.

DW-provjera činjenica: Nedokazano

Afganistan je desetljećima daleko najveći svjetski proizvođač i izvoznik heroina i opijuma. Prema istraživanju Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) 2020. ova zemlja je proizvela oko 85% svih nefarmaceutskih opioida u svijetu.

Afganistan je desetljećima daleko najveći svjetski proizvođač i izvoznik heroina i opijuma.

Afganistan je desetljećima daleko najveći svjetski proizvođač i izvoznik heroina i opijuma.

Talibani su početkom aprila 2022. zabranili uzgoj i žetvu maka , prijeteći da će poljoprivrednike strpati u zatvor i spaliti im polja. Zamjenik ministra unutrašnjih poslova za borbu protiv opojnih droga Mula Abdul Hak Akhund rekao je za AP da talibani rade s drugim vladama i nevladinim organizacijama na pronalaženju alternativnih usjeva koji bi poljoprivrednicima osigurali prihod.

Za sada se čini da se talibani drže ovog obećanja i - kako je Mudžahid istakao - ostvaruju rezultate na terenu. Prema studiji Svjetske banke iz 2004., proizvodnja maka u Afganistanu pala je gotovo na nulu nakon zabrane uzgoja 2000. godine od strane talibana. Ponovo je skočila nakon što su Sjedinjene Države svrgnule talibanski režim krajem 2001. godine.

Međutim, stručnjaci se pitaju koliko će ovaj put biti djelotvoran i održiv pokušaj iskorjenjivanja proizvodnje opioida, bez obzira što bi uspjeh tog poduhvata mogao imati pozitivan impuls na vanjsko-političke odnose talibana sa svijetom. Trgovina drogom vitalni je dio afganistanske ekonomije, koji generira prihode u visini od 1,8 do 2,7 milijardi dolara u 2021. Ukupna vrijednost opijata iznosila je prethodnih godina  9 do 14 posto afganistanskog BDP-a.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu