Jesu li prosvjedi u BiH početak kraja umjetne daytonske države?

U kolumni koju prenosi austrijski Der Standard se podsjeća da su masovni prosvjedi u BiH "bezgranično umjetne države stvorene u Daytonu izazvali međunarodne diskusije", i postavlja pitanje: "Znače li ti prosvjedi iz očaja početak kraja te izvana stvorene, izuzetno kompleksne, a istodobno slabe multietničke države?"

Dayton je bio truli, ali nužni kompromis

U kolumni u listu Der Standard pod naslovom "Odgovornost za Bosnu i Hercegovinu", autor se osvrće i na podijeljenost BiH na entitete i županije te shodno tome i na veliki državni aparat s desetinama tisuća državnih službenika, kao i da je Milorad Dodik, "koji već oduvijek zagovara otcjepljenje od države BiH", prosvjede uzeo kao "povod da glasno iznese svoje stare zahtjeve, kao i da visokog predstavnika međunarodne zajednice, Valentina Inzka, proglasi odgovornim za korupciju i socijalnu krizu. Međutim, oni koji cjelovitu i često paraliziranu državu odmah odbacuju i bez koncepta žele na međunarodnoj razini potaknuti novi početak (kao na primjer jedna srpska novinarka u gostujućem komentaru u listu Die Presse od 12.2.) zaboravljaju da je kritizirano ustrojstvo države bilo nužni uvjet, dakle politička cijena za Daytonski sporazum iz 1995. Bio je to truli, ali nužni kompromis, kojim se okončao jedan krvavi rat."

Autor kolumne napominje također da "ništa lakše u BiH - 'zemlji straha i mržnje' (kako je to 1920. napisao Ivo Andrić) - nije nego bijes nezaposlenih (više od 40 posto) i mladih (više od 70 posto bez posla) usmjeriti prema onom drugom narodu. Danas nema realistične alternative toj krhkoj državi. A primjeri Hrvatske i Srbije pokazuju da se samo kroz perspektivu učlanjenja u Europsku uniju i međunarodnim pritiskom može spriječiti iskorištavanje socijalne krize od strane nacionalističkih piromana."

Stalno gradilište Kosovo

Povodom jučerašnjeg (17.2.) obilježavanja šeste obljetnice proglašenja neovisnosti Kosova, Neue Osnabrücker Zeitung piše (NOZ) da ta najmlađa europska država ostaje gradilište. Osvrćući se na izjave predsjednice Kosova, Atifete Jahjage, da na Kosovu ostaju vjerni njihovoj viziji ideala jedne napredne države, NOZ napominje da na "stalnom gradilištu Kosovo, unatoč samohvali visokih dužnosnika, raspoloženje nije baš svečano. Državni jubilej na zasjenjuju samo učestale špekulacije o padu vlade premijera Hashima Thacija i prijevremenim izborima. Unatoč od Bruxellesa naređenom dijalogu s bivšom matičnom državom Srbijom, napredak u europskoj siromašnoj državi je još uvijek rijetkost. Još uvijek se čini kako je taj mlada država dosta udaljena od EU budućnosti, za kojom žudi."

NOZ napominje da se od proglašenja neovisnosti u proteklih šest godina malo toga promijenilo u turobnoj svakodnevici oko 1,8 milijuna ljudi na Kosovu: "Trećina građana živi ispod granice siromaštva. Stopa nezaposlenosti se procjenjuje na 45 posto, nezaposlenost mladih na 75 posto. Kosovo doduše važi kao jedna od zemalja s najvećim gospodarskim rastom u Europi, ali i kao jedna od najsiromašnijih zemalja kontinenta. Kosovo i dalje ovisi od stranih donacija i transakcija dijaspore."

Autorica: Marina Martinović

Odg. urednica: Jasmina Rose