Jesu li cijepljene osobe sigurne od korone? | Panorama | DW | 03.08.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

pandemija

Jesu li cijepljene osobe sigurne od korone?

Kod virusa COVID-19, naročito kod novih sojeva, imunolozi još ne znaju točno koliko cjepiva štite od zaraze, jer mjerenje još nije definirano. Ali sigurno je da će čak i ako se zaraze, cijepljenima će biti mnogo lakše.

Cjepiva koja se koriste prije svega potiču stvaranje antitijela koja su usmjerena na tipičnu "bodljikavu" bjelančevinu virusa koja prodire u naše stanice. Postojeći preparati to čine prilično dobro, bez obzira jesu li stvoreni "klasičnim", vektorskim metodom ili mRNA metodom gdje se našim stanicama "kaže" kakvo točno antitijelo trebaju proizvoditi.

- pročitajte još: Korona: Liječenje antitijelima

- pročitajte još: Koliko su korisni testovi na antitijela?

Kako objašnjava imunolog Carsten Watzl s Leibnizovog instituta Tehničkog sveučilišta Dortmund, već i delta soj virusa je smanjio djelotvornost cjepiva. Koliko točno - tu ima različitih mišljenja: kod "klasičnog" cjepiva kao što je ono AstraZenece sa 66% na oko 60%, kod mRNA cjepiva kao što je BioNTech/Pfizera s preko 90% na 88% - ali iskustva iz prakse u Izraelu koji je masovno koristio baš taj preparat i pažljivo bilježi razvoj, svjedoči i kako je BioNTechovo cjepivo djelotvorno protiv delta soja još u tek 64% slučajeva.

No i Izraelci svjedoče kako je cijepljenje prilično dobro jamstvo protiv teškog razvoja bolesti bilo kakvog soja virusa: u 93% slučajeva će oboljenje proći bez većih problema. Tamo se razmišlja i o trećoj dozi tog preparata, ali još je mnogo otvorenih pitanja u borbi protiv tog virusa.

Prof. Carsten Watzl

Prof. Carsten Watzl

Ne jedan, nego dva mehanizma protiv virusa

Kako nam objašnjava imunolog Watzl, u "normalnim" okolnostima cijepljenja, kao na primjer protiv tetanusa, se razmjerno jednostavno mogu prebrojati antitijela koje je naš organizam stvorio protiv nametnika: ako ih je iznad određenog broja, osoba je otporna, ako je ispod - onda nije. Ali kod korone, to se zapravo još uopće ne može mjeriti.

Jer postoje dva mehanizma kojim se borimo protiv virusa korone: jedno su antitijela koja napadaju virus, ali ako virus ipak uspije prodrijeti i zaraziti stanicu našeg organizma, onda je to posao za takozvane "T-stanice" koje eliminiraju zaražene ćelije u našem organizmu. A to sve čini složenijim: "Broj samih antitijela ne govori nužno koliko smo dobro zaštićeni. Lako može biti da netko jedva da ima antitijela, dakle on se može zaraziti, ali da je reakcija njegovih T-stanica toliko žestoka da ta zaraza prođe gotovo bez posljedica", kaže Carsten Watzl.

Drugim riječima: sam broj antitijela ne govori mnogo o zaštićenosti nekog organizma, nego su tu i ti "čistači" u našem tijelu. Koliko ih je - i to se može izmjeriti, ali taj postupak je razmjerno kompliciran. Dodatni problem je i da ne postoji sloga među znanstvenicima o nekakvoj točnoj granici gdje bi se reklo da je sad netko siguran od korone.

Test na antitijela

Test na antitijela

Ne znamo, ali "mnogo i pomaže mnogo"

Ipak: velik broj samih antitijela je prilično dobro jamstvo da netko neće oboljeti od korone, čak i kad netko prođe zarazu "pjevajući" makar praktično uopće nema antitijela. I iz drugih cijepljenja je poznato: najviše antitijela postoji par mjeseci nakon primanja preparata, ali onda se razmjerno brzo njihov broj smanjuje - do određene razine kad se taj pad znatno usporava. To ovisi i o starosti cijepljenog i o mnogim drugim faktorima.

S druge strane, imunolog nam objašnjava i da ako netko razmjerno brzo nakon cijepljenja gotovo uopće nije stvorio antitijela, onda je vjerojatno da ta osoba spada u maleni postotak cijepljenih kod kojih preparat jednostavno "ne djeluje" i kako zapravo nisu zaštićeni.

No kako sve to izmjeriti? Jer konačno, poznavanje tog faktora je onda povezano i s odlukama političara o mjerama zaštite i kojekakvim zabranama kako bi se spriječilo širenje pandemije.

Tu nam Carsten Watzel ne zna reći ništa konkretno. Činjenica jest: "Mnogo i pomaže mnogo" - dakle treća doza neće odmoći. Ali kako sve to izmjeriti, tu tek izražava optimizam: "Još ćemo doći do toga."

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu