Je li Putin želio podijeliti Ukrajinu?

Ruski predsjednik Vladimir Putin navodno je 2008. godine Poljskoj predložio podjelu Ukrajine. To je u jednom intervjuu izjavio bivši poljski ministar vanjskih poslova Radoslav Šikorski što je izazvalo skandal.

"Toliko buke i galame na jednoj press konferenciji u Poljskoj nije dugo bilo. Predsjednik parlamenta Radoslav Šikorski očajnički je tražio riječi. 'Za dodatna pitanja se obratite listu Gazeta Wyborcza', rekao je prilikom odlaska. Vodeći poljski dnevni list je noć prije objavio prevod intervjuua koji je Sikorski dao utjecajnom američkom internet portalu 'Politico'. U tom intervjuu je bivši ministar vanjskih poslova rekao kako je Vladimir Putin Donaldu Tusku, prilikom njegove posjete Moskvi, 2008. godine predložio podjelu Ukrajine. 'Putin je želio poslati svoju vojsku u Ukrajinu. Na sreću Tusk nije želio zauzeti stav', rekao je Sikorski“, piše Spiegel i navodi da je ovaj intervju u Poljskoj doveo do skandala. „U Varšavi su se prije svega pitali zašto je ovaj razgovor objavljen upravo sada. Također je ostalo nejasno da li je Tusk tada o svemu informirao Brisel, NATO, SAD i tadašnjeg konzervativnog predsjednika Leha Kačinskog. Šikorski se još iste noći oglasio u povodu ovog slučaja. 'Neke moje riječi su interpretirane', napisao je on na Twitteru. Također je napisao da razgovor, objavljen na internet portalu, nije bio autoriziran, rekao je kasnije. Tokom burne press konferencije dugogodišnji poljski šef diplomatije je također naveo da on nije prisustvovao razgovoru između Putina i Tuska. Također je rekao da su izjave o podjeli Ukrajine 2008. godine zvučale „nadrealno“. To se, kako je rekao Sikorski, moglo shvatiti kao istorijske aluzije ili kao loša šala“, navodi Spiegel. „Opozicija u Poljskoj je reagirala bijesno. Sikorski i Tusk su odmah morali informirati NATO i javnost o Putinovom prijedlogu, može se čuti prije svega iz krugova desnoradikalne opozicije okupljene oko Jaroslava Kačinskog“, piše Spiegel.

Jasna kršenja ljudskih prava

Organizacije za zaštitu ljudskih prava su optužile ukrajinsku vojsku za korištenje kasetnih bombi u borbi protiv separatista na istoku Ukrajine. „S obzirom na ovakav razvoj događaja postavlja se pitanje kako se treba pozicionirati Europska unija. Već odavno nije tajna da u Briselu vlada totalna bespomoćnost kada je riječ o odnosu prema Ukrajini, a da se odgovorni ipak – i to s pravom – smatraju obaveznim prema toj zemlji. Preuzimanje odgovornosti ne smije međutim biti iscrpljeno kreditima za gas ili drugom financijskom pomoći koja iznosi milijarde. Ovdje treba govoriti jasno. Sve drugo bi bilo fatalno – za ljude u Ukrajini, ali i za Europu“, navodi Tageszeitung.

Sueddeutsche Zeitung podsjeća: „Sumnji sličnog sadržaja je bilo i ranije, od strane Ujedinjenih nacija. U tim izvještajima se uvijek naglašavalo da i druga strana – separatisti koje podržava Moskva – prave ratne zločine – i sumnjalo se da je riječ o češćim, brutalnijim i nehumanijim. Samo: To nije obavezivalo ukrajinsku vladu i vojsku da te optužbe uzme ozbiljno, da ih istraži i moguće odgovorne privede pred lice pravde. Demantirali su to pod motom: Kod nas se ne dešava takvo nešto jer je zabranjeno, navodilo je Ministarstvo odbrane. No za takvo nešto su trupe previše neorganizirano nasumice skupljene, a upravljačka struktura previše haotična, za takvo nešto je vrhovno zapovjedništvo preoptrećeno“, navodi Sueddeutsche Zeitung.