1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Je li moguća ukrajinska neutralnost?

Christoph Hasselbach
25. mart 2022

Rusija traži od Ukrajine da isključi mogućnost pristupanja NATO-u. No koliko je to realno? Jer, zbog prijetnje koju predstavlja Rusija sada se i tradicionalno neutralne zemlje sve više priklanjaju zapadnom vojnom savezu.

https://p.dw.com/p/491RF
Deutschland | M1 Abrams Panzer der US Armee
Foto: Patrik Stollarz/AFP/Getty Images

Neutralna Ukrajina po ugledu na Švedsku ili Austriju? Ruski pregovarači su iznijeli taj prijedlog sredinom ožujka kao mogući način za izlazak iz rata. „To je varijanta o kojoj se razgovaralo i koja bi se mogla smatrati izvjesnim kompromisom", rekao je 16. ožujka glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Ukrajina je bila formalno neutralna od stjecanja neovisnosti 1990. do 2014., ali zbog ruske aneksije Krima ukrajinski parlament je odustao od te politike. Godine 2019. velikom većinom izglasao je promjenu Ustava prema kojoj su članstvo i u Europskoj uniji i u Sjevernoatlantskom savezu državni ciljevi ustavnog ranga.

Infografik Karte Nato Osterweiterung v2 EN

Rusija želi spriječiti ostvarivanje tih ciljeva. NATO ionako ne želi primiti Ukrajinu, jer ne želi biti uvučen u rat s Rusijom. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski u međuvremenu je priznao da je ulazak Ukrajine u NATO neostvariv.

Neutralnost kao izbor ili kao nametanje

Može li neutralnost Švedske, Finske ili Austrije biti model za Ukrajinu? Svaka od tih zemalja ima drugačiju povijest svoje neutralnosti. Austriju su, kao i Njemačku, krajem Drugog svjetskog rata okupirali saveznici. Sovjetski Savez je 1955. pristao na povlačenje svoje vojske iz Austrije tek kada se Beč državni ugovorom obvezao na „trajnu neutralnost".

Leos Müller je povjesničar na Sveučilištu Stockholm i autor je knjige „Neutralnost u svjetskoj povijesti". On kaže da je Austrija tada dobila „neutralnost odozgo, na osnovu ugovora velikih sila".

Österreich Unterzeichnung des Staatsvertrag am 15. Mai 1955 im Belvedere
Državnim ugovorom Austrija se 15. svibnja 1955. obvezala na neutralnostFoto: VOTAVA/dpa/picture alliance

Švedska je, za razliku od Austrije, sama izabrala neutralnost. Ona je na snazi već 200 godina, otkako je Švedska 1809. u ratu s Rusijom izgubila Finsku koja je tada bila u sklopu švedske države.

A Finska je 1917. sama izborila neovisnost. Ona ju je obranila u dva rata protiv Sovjetskog Saveza. „Mi ne bismo zadržali suverenost da nismo sami proglasili pragmatičnu neutralnost koja ni u kom slučaju nije ideološka", kaže bivši finski premijer Alexander Stubb. Ali on dodaje da je manevarski prostor Finske u hladnoratovskim vremenima bio vrlo mali.

Neutralne zemlje na manevrima NATO-a

U sva tri slučaja neutralnost je oslabila u posljednja tri desetljeća. Austrija, Finska i Švedska nisu, doduše, pristupile do danas nijednom vojnom savezu, ali su 1995. zajedno ušle u Europsku uniju. A ona ima zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku s vojnim elementima. Tako su ovoga tjedna ministri vanjskih poslova EU-a odlučili formirati zajedničku postrojbu za brzu intervenciju s 5.000 vojnika.

Naročito zemlje u ruskom susjedstvu – Finska i Švedska – traže sve intenzivniju vojnu suradnju sa zapadnim vojnim savezom. Obje države sudjeluju u vojnoj vježbi „Hladni odgovor" (Cold Response) koja se održava na sjeveru Norveške, nekoliko stotina kilometara od ruske granice.

DW Still NATO conducts largest Arctic military drill in decades
NATO-ova vojna vježba „Hladni odgovor” traje do početka travnja, na njima sudjeluju i švedski i finski vojniciFoto: Jack Parrock/DW

Vježba je planirana prije početka ruske invazije u Ukrajini, ali sada ona poprima drukčije značenje. U lipnju prošle godine su Švedska i Finska održale zajedničku vojnu vježbu „Arktički izazov 2021" (Arctic Challenge) i na nju su pozvale sedam država koje su članice Sjevernoatlantskog saveza, a među njima je bila i Njemačka.

Velika većina Finaca za ulazak u NATO

Za razliku od Austrije, Finska i Švedska osjećaju da su „strateški izložene", kako to opisuje povjesničar Müller. On navodi i razloge, kao što su dugačka finsko-ruska granica, složena situacija u članicama NATO-a Estoniji i Letoniji, koje imaju značajne ruske manjine, kao i rusku eksklavu Kalinjingrad, koja je puna naoružanja, a nalazi se na susjednoj obali Baltičkog mora. Sada se u Švedskoj, kao i u Finskoj, diskutira o mogućem odustajanju od neutralnosti i uključenju u NATO. To bi tim zemljama, prema članku 5 Sjevernoatlantskog ugovora, jamčilo pomoć svih članica ako ih netko napadne.

Bivši finski premijer Stubb smatra da će Finska „definitivno" pristupiti zapadnom vojnom savezu. On računa da će finski zahtjev za prijem u NATO uslijediti „za nekoliko mjeseci". Najnovije ankete pokazuju da taj korak podržava 62 posto Finaca, a samo ih je 16 posto protiv. „Vlak je krenuo sa postaje", rekao je Stubb, „a krajnje odredište je glavni štab NATO-a". Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da bi Finska zaista bila dobrodošla.

Infografik Karte Skandinavien Russland DE
I Švedska i Finska se osjećaju ugroženim od Rusije

Leos Müller je oprezniji što se tiče Švedske. Relativna većina Šveđana je za ulazak u NATO (41%), dok se 35 posto ispitanika tome protivi. On smatra da će to biti glavna tema na parlamentarnim izborima u rujnu. Müller uočava da se raspoloženje u zemlji već poprilično promijenilo od početka rata. On zagovara zajednički, koordinirani ulazak Švedske i Finske u NATO, ako obje zemlje to žele.

Demilitarizacija „nezamisliva za neutralnu zemlju"

Dvije zemlje koje bi zbog ruske prijetnje mogle odustati od svoje neutralnosti tako ne mogu poslužiti kao model za Ukrajinu. U Austriji nema takve promjene stajališta, ali ona se geostrateški nalazi u sasvim drugačijoj poziciji.

Leos Müller smatra da neutralnost za Ukrajinu ne može funkcionirati, bez obzira po kojem modelu. Kaže da bi druge sile ili organizacije, kao što su SAD, Rusija ili NATO, morale biti jamci za tu neutralnost i morale bi zaštititi Ukrajinu u slučaju napada.

Ukraine Kiew | Mehrere Gebäude nach Angriffen zerstört
Rusko razaranje Kijeva: Ukrajina bi željela zaštitu u NATO-uFoto: Andre Alves/AA/picture alliance

„No to podrazumijeva međunarodno pravo, sporazum i organizacije koji funkcioniraju. Ali Rusija danas raskida sa svim tim", kaže Müller. On također smatra da ruski zahtjev o „demilitarizaciji Ukrajine" predstavlja „nezamisliv zahtjev za neutralnu zemlju". Ovaj povjesničar navodi primjer Švedske i Švicarske – Ukrajina bi morala imati obrambene kapacitete kao i te zemlje.

Ukrajina je već jednom doživjela trenutak kada su se međunarodna jamstva pokazala kao bezvrijedna. Budimpeštanski memorandum je 1994. obvezao Ukrajinu da Rusiji preda atomsko naoružanje koje je ostalo iz konkursne mase Sovjetskog Saveza. Rusija, SAD i Velika Britanija su se zauzvrat obvezale da će poštovati ukrajinsku suverenost i granice. Dvadeset godina kasnije, Rusija je izvršila aneksiju ukrajinskog Krima, a dvije zapadne zemlje potpisnice su to dozvolile.

Politik l Abrüstungsabkommen zwischen USA, Russland und Ukraine
Ukrajina se 1994. odrekla svog nuklearnog oružja – na fotografiji su predsjednici Ukrajine Leonid Kravčuk, Rusije Boris Jeljcin i SAD-a Bill ClintonFoto: Supinski/epa/picture-alliance

Trenutak kao 1914.

Poput bivšeg finskog premijera Stubba, i švedski povjesničar Müller smatra da je rat u Ukrajini dramatična prijelomnica: „Putinov rat upravo ruši svjetski poredak poslije 1945." A Alexander Stubb dodaje: „Ovaj trenutak je za moju generaciju ono što su za druge bile 1914. ili 1939. ili 1989." On smatra da će sada ponovo biti podignuta željezna zavjesa u Europi i da će Rusija biti potpuno izolirana.

Prema Stubbu, s Rusijom će se jednom opet uspostaviti neke veze: „Ali za mene kao za Finca je dramatično saznanje da ćemo mi sa zajedničkom granicom od 1.340 kilometara u dogledno vrijeme jedva imati kontakt s našim susjedom."

Ukoliko Finska odustane od svoje neutralnosti i uključi se u NATO, zapadni vojni savez i Rusija će se na toj dugoj granici na sjeveru Europe direktno suočiti.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu