Je li globalno zagrijavanje prirodni fenomen? | Panorama | DW | 29.06.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Provjera činjenica

Je li globalno zagrijavanje prirodni fenomen?

Naučnici istražuju uzrok naglog porasta temperature na planeti Zemlji od 20. vijeka. DW objašnjava kako se naučnici slažu da to nije prirodni već fenomen iza kojeg stoji stoji čovjek.

Istina je da je u svojoj 4,5 milijardi godina dugoj istoriji planeta Zemlja doživjela razdoblja manjeg i većeg zagrijavanja.

Promjene temperature tokom više hiljada godina određene su varijacijama u Zemljinoj orbiti dok kruži oko Sunca. Iako su veće udaljenosti rezultirale hladnijim ciklusima, pomaci prema užarenoj lopti doveli su do toplijih, međuledenih doba.

- pročitajte još:  Naučnici bi da "prevare" Sunce

Krajem 20. vijeka, kada su naučnici počeli proučavati kako su se temperature s vremenom mijenjale, primijetili su da se od 1980-ih planeta Zemlja mnogo brže zagrijava, nego što je prethodno zabilježeno.

1998. godine istraživači sa američkog Univerziteta u Massachusettsu i Laboratorija za istraživanje prstenova stabla sa Univerziteta u Arizoni objavili su istraživanje koje pokazuje prosječnu godišnju globalnu temperaturu u posljednjih 1.000 godina.

Kako bi izračunali temperature koje su vladale pola milenijuma prije nego što je izumljen termometar, proučavali su takozvane proksi ili prirodne zapise - mjerenja jezgri leda, prstenova drveća i korala.

Rezultati su pokazali male varijacije tokom više stotina godina sve do 20. vijeka, kada je zagrijavanje iznenada naglo poraslo.

2013. godine,  u istraživanju objavljenom u časopisu Science, analizirale su se  temperature, koje datiraju unazad 11.000 godina. Zaključak je bio isti: Planeta Zemlja se u prošlom stoljeću zagrijala brže nego u bilo kojem trenutku od kraja posljednjeg ledenog doba.

Studija je takođe otkrila da je Zemlja u posljednjih 2.000 godina bila u prirodnom periodu hlađenja u smislu svog položaja u odnosu na Sunce.

Ali ovo prirodno hlađenje nije registrirano zbog neviđenog zagrijavanja uzrokovanog ljudskim faktorom odnosno emisijama stakleničkih plinova, objašnjava se u listu.

- pročitajte još:  Klimatske promjene: fotografije prikazuju 100 godina povlačenja ledenjaka

Kakve veze emisije CO2 imaju sa klimatskim promjenama?

Prema izvještaju Svjetske meteorološke organizacije (WMO) o stanju globalne klime 2020, prosječna temperatura prošle godine bila je za 1,2 stepena Celzijusa viša od temperaturę koja je vladala u predindustrijskoj eri. To se odnosi na period između 1850 i 1900. godine kada se fosilna goriva nisu naširoko koristila kao sredstvo za dobijanje energije.

Zbog klimatskih promjena prijeti glad

Izvještaj je opisao sve veći nivo stakleničkih plinova u atmosferi koji je posljedica ljudskih aktivnosti koje su "glavni pokretač klimatskih promjena".

2001. godine Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) procijenio je da je nekoliko hiljada godina prije industrijske ere koncentracija CO2 u atmosferi bila 280 čestica na milion (ppm). Do 1999. godine porastao je na 367 ppm, rekao je IPCC.

Osnovan kao tijelo UN-a 1988. godine, IPCC broji 195 zemalja članica i daje naučne procjene u vezi sa klimatskim promjenama. Povećavanje atmosferskog CO2 pripisano je antropogenim emisijama štetnih gasova, od čega tri četvrtine dolazi od sagorijevanja fosilnih goriva, a ostatak promjenom namjene zemljišta. U maju 2021. prosječni globalni nivo CO2 u atmosferi dosegao je 415 ppm.

- pročitajte još:  Smrtonosna klima - vrućine, oluje i poplave

Benjamin Cook, naučnik i ekspert za klimu sa NASA-Instituta za svemirske studije Goddard, kaže da su istraživači krajem 20. stoljeća, kada su počeli tražiti odgovore kako bi objasnili trend zagrijavanja, ispitivali različite faktore, uključujući stakleničke plinove, sunčevu energiju, cirkulaciju okeana i vulkanske aktivnosti.

"Samo su emisije stakleničkih plinova nastalih iz fosilnih goriva i usljed industrijalizacije dale predviđanje koje se podudara sa zagrijavanjem koje vidimo", rekao je Cook za DW.

Infografik Temperatur Anomalien, 1880 - 2019 EN

Temperaturne anomalije od 1880. do 2019.

Kaže da je naučna zajednica danas sigurna da klimatske promjene uzrokuje čovjek, kao što je sigurna u razumijevanje teorije gravitacije.

"Postoje nesigurnosti i nijanse o kojima se diskutuje u oblasti nauke o klimi", napominje Cook. "Ali jedina stvar oko koje se danas slaže svaki naučnik je da zagrijavanje, koje vidimo, nastaje sagorijevanjem fosilnih goriva."

Zašto je trebalo neko vrijeme da se dođe do ovog zaključka?

Analiza evolucije naučnog konsenzusa o antropogenom globalnom zagrijavanju, o kojoj se vodi široka diskusija, objavljena je 2013. godine.

Američki, britanski i kanadski istraživači, predvođeni Johnom Cookom iz Mreže za komunikaciju i  istraživanje promjena klime sa australijskog Univerziteta Monash, ispitali su 11.944 sažetih  publikacija o klimi, objavljenih u naučnoj literaturi između 1991. i 2011. godine.

Manje od 1% istraživačkih radova koje su pregledali odbacuje ideju ljudskog uticaja na našu klimu. 66,4% publikacija ne izražava nikakav stav o antropogenom faktoru dok se u 32,6% radova prepoznaje uticaj ljudskog faktora na klimu. Dalja analiza posljednje brojke otkrila je konsenzus od 97,1% u pogledu klimatskih promjena koje je stvorio čovjek.

Kritičari, međutim, smatraju da je slaganje od 97,1% izvedeno iz manje od trećine svih pregledanih radova. Većina, tvrdili su, o tome nije izrazila svoje mišljenje. Oni smatraju i kako se naučni konsenzus može razviti tek s vremenom i povećanjem broja provedenih istraživanja.

Novija studija koju je provela grupa međunarodnih autora potvrdila je da se preko 90% naučnika, koji se bave klimom, slaže da je klimatske promjene izazvao čovjek.

USA | Dave Johnson Kohlekraftwerk

Naučnici se stopostotno složili da je globalno zagrijavanje izazvao čovjek

A analiza iz 2019. godine sa 11.602 recenziranih članaka o klimatskim promjenama, objavljena u prvih sedam mjeseci te godine, otkrila je da su se naučnici stopostotno složili po pitanju antropogenog globalnog zagrijavanja. To istraživanje proveo je James Lawrence Powell, američki geolog i autor 11 knjiga o klimatskim promjenama i geonauci.

"Ako bi alternativna teorija o onome što pokreće klimatske promjene, umjesto efektom stakleničkih plinova, bila potkrijepljena istraživanjima i dokazima, takav bi rad bio revolucionaran", rekao je Benjamin Cook. "Bila bi to studija na nivou Nobelove nagrade. Ali ona za sada nije na vidiku."

IPCC podržava tezu po kojoj iza klimatskih promjena stoji  čovjek. Još 1995. godine ovo međuvladino tijelo je reklo da "bilans dokaza sugerira da postoji vidljiv ljudski uticaj na globalnu klimu."

"Naučni pristup znači sumiranje podataka, opservaciju, statistike i klima-modele kako bi se donijeli zaključci", kaže Helene Jacot Des Combes, klimatologinja sa Univerziteta Južni Pacifik i autorica pri IPCC i zaključuje: "Sve ovo nam govori da su trenutne klimatske promjene uzrokovane ljudskim aktivnostima."

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu