Jaz je sve dublji | Politika | DW | 20.05.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Jaz je sve dublji

Društva u Srbiji i zemljama regiona duboko su raslojena. Politika ništa ne čini da to spriječi, piše u analizi fondacije „Fridrih Ebert“. Ističu se nezaposlenost, nekvalitetna radna mjesta i odsustvo socijalnih sistema.

„Više nego ikad, uzroke nejednakosti treba tretirati hitno zbog brojnih prijetnji koje bi nadalje mogle da povećaju jaz u prosperitetu" – to je dramatičan zaključak istraživanja Mirne Jusić o ogromnom i sve većem procjepu između bogatih i siromašnih u zemljama „jugoistočne Evrope" koje je objavljeno u izdanju njemačke fondacije „Fridrih Ebert".

Jusić, istraživačica sarajevskog Centra za društvena istraživanja Analitika, pod pojmom „jugoistočna Evropa" ovdje misli na šest država Balkana koje teže Evropskoj uniji i Hrvatsku.

Prema dostupnim podacima EU, koji obuhvataju i Srbiju i Makedoniju, Srbija je zemlja sa najvećom nejednakošću u Evropi premda se, piše u istraživanju, poređenjem podataka može zaključiti da je u Bosni i Hercegovini stanje još rđavije. Hrvatska se prema takozvanom Džini-koeficijentu kojim se izražava nejednakost, drži srazmjerno dobro jer je nešto ispod prosjeka nejednakosti u EU.

Žene i mladi – uglavnom nezaposleni

U analizi se tržište rada naziva „najvećim krivcem za nejednakost" i tu valja početi od niskih stopa zaposlenosti. Dok je u EU u prosjeku zaposleno 66,6 odsto radno sposobnih, ta stopa u regionu ide od 28,7 odsto na Kosovu do 59,9 u Hrvatskoj.

Dramatična je razlika u zaposlenosti muškaraca i žena posebno na Kosovu (43,6 odsto zaposlenih muškaraca i samo 13,1 odsto žena) i u Bosni (51,1 odsto muškaraca i 29,1 odsto žena). Obje te zemlje najgore stoje i po nezaposlenosti mladih do 24 godine – više od polovine njih je bez posla.

No Mirna Jusić se osvrće i na kvalitet radnih mjesta i piše da je u porastu „nestandardni rad koji se oslanja na niže plate, manje izvjesno radno vrijeme i nesigurne radne uslovi baš kao i neformalna zaposlenost doprinose povećanju nejednakosti u prihodima".

Veće šanse da budu nezaposleni ili rade za male plate i u neformalnom sektoru te neplaćeno imaju ranjive grupe: Romi, žene, mladi, osobe sa invaliditetom.

Jedan od važnih faktora zjapećeg socijalnog jaza na Balkanu jeste i poreski sistem – „uglavnom ne postoji progresivni poreski sistem koji bi umanjio poresko opterećenje onih koji stoje najgore". Umjesto toga, poreske stope na najniža primanja su relativno visoke, a na najviše relativno niske sa blagim izuzetkom Hrvatske.

„Fleksibilni" radnici

Dominantna politika u zemljama regiona je, piše Jusić, podrazumijevala izmjene zakona o radu kako bi se povećala „fleksibilnost radne snage" i olabavio ionako slab zakonodavni okvir koji je štitio prava zaposlenih. „Pretpostavljeni značajan efekat fleksibilizacije radnog zakonodavstva na smanjenje nezaposlenosti i povećanje zaposlenosti nije se potvrdio u praksi", piše u analizi.

Dodaje se da vlade u regionu stavljaju akcenat na povećanje konkurentnosti i privlačenje stranih investicija dok se o preraspodjeli blagostanja gotovo i ne govori. Kao primjere autorka navodi slab uticaj kolektivnih ugovora ili odsustvo osnovnog socijalnog osiguranja za slučaj nezaposlenosti.

Jusić za DW kaže da se čini da vlasti u regionu vjeruju da su efikasnost i društvena jednakost suprotstavljeni, to jest da se odsustvom jednakosti kupuje efikasnost. „Oni preferiraju efikasnost kako bi poboljšali tržište rada. No ta računica nije tačna jer mnogo međunarodnih studija pokazuje da efikasnost i jednakost mogu paralelno da postoje."

„Zbog jadne socijalno-ekonomske situacije, nedostatka radnih mjesta, zarđalosti javnih usluga i bezbjednosnih briga, zemlje u regionu doživljavaju značajan trend emigracije i gubitak ljudskog kapitala što će imati štetan uticaj na njihove ekonomije", zaključuje se u analizi Mirne Jusić za fondaciju „Fridrih Ebert". Analiza je predstavljena i na marginama samita EU-Zapadni Balkan u Sofiji.

Preporuka redakcije