1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Jasni signali upućeni Rusiji

21. mart 2014

Europska unija je Ukrajinu vezala za sebe potpisivanjem Sporazuma o pridruživanju. Time je zapečaćena nova podjela Europe. Europska unija nije imala drugog izbora, komentira Bernd Riegert.

https://p.dw.com/p/1BU1j
EU Gipfel in Brüssel (Unterzeichnung des Assoziierungsabkommens)
Foto: picture-alliance/dpa

Za te potpise su ljudi ubijeni. Na Majdanu, poprištu demonstracija, kojima su se iznudile promjene u Ukrajini. Zato što se ukrajinski predsjednik Janukovič okrenuo na rusku stranu i Ukrajini prije četiri mjeseca prepriječio put prema Europskoj uniji, morao je otići.

U Bruxellesu je sada nadoknađeno potpisivanje Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Ukrajine. Povijesni dan. Ukrajina je sada dio Europe. Ubrzano povezivanje s Ukrajinom je odgovor EU na aneksiju Krima od strane Rusije. Unija je Ukrajini obećala pomoć kao i preuzimanje velike odgovornosti za gospodarski oporavak.

Europa te ljude sada ne smije razočarati. Obećana gospodarska pomoć mora sada brzo uslijediti, EU i Međunarodni monetarni fond moraju sada "preskočiti vlastitu sjenku". Carinske povlastice za Ukrajinu tu mogu biti samo prvi korak.

Nova željezna zavjesa

EU summit u Bruxellesu je obilježio jasan obrat. 25 godina nakon pada Berlinskog zida ponovno se spušta imaginarna željezna zavjesa nad Europom. Ovaj put ona protječe usred Ukrajine. Rusija je pripojila Krim. EU i SAD su uvidjeli da tu činjenicu u dogledno vrijeme neće više moći promijeniti.

Rusiju se zbog njezine imperijalističke politike izolira. Izrečene sankcije djeluju poput malih uboda iglom. One bi u Moskvi mogle možda izazvati blagi podsmijeh, ali bi dugoročno gledano Vladimir Putin svojoj zemlji mogao naškoditi svojom gladi za moći. Investitori sa Zapada će izbjegavati Rusiju. Agencije za rejting zemlju već imaju na nišanu. Rublja pada isto kao što to rade i dionice.

Rusko stanovništvo je, kako se procjenjuje u Europskoj uniji, spremno na duge patnje. Bit će, dakle, potrebno još više strpljenja da bi se jednog dana promijenilo rusku politiku. Gospodina u Kremlju bi se trebalo podsjetiti na to da je Sovjetski savez, kojega on glorificira, propao iz gospodarskih razloga.

Europska unija djeluje suzdržano s ublaženim sankcijama. Prave gospodarske sankcije, koje bi vjerojatno naštetile objema stranama, trebale bi uslijediti tek ako Rusija prodre u istočnu Ukrajinu. Tako ostaje samo nada da će Vladimir Putin prijeći na politiku koegzistencije i da neće napadati. Postoji i prvi znak da bi doista tako moglo biti: Rusija je isprva odustala od protu-sankcija i nagovijestila da će vjerojatno ipak pristati na OSCE-ovu promatračku misiju. Jesu li to prvi znaci da Putin počinje razumno djelovati?

Deutsche Welle Bernd Riegert

Europa neobično jedinstvena

Europljani su u Bruxellesu nastupili jedinstveno, iako naravno postoje različiti interesi kod Poljaka i Francuza, Grka i Finaca. Pravi test izdržljivosti za potrebno jedinstvo će tek uslijediti kad se budu morale izreći gospodarske sankcije. To naravno zna i Vladimir Putin. Mogao bi doći u iskušenje testirati to jedinstvo Zapada.

Dosad je opasnost koja prijeti izvana, Europsku uniju jače ujedinila. Odjednom uspijevaju dogovori i na drugim poljima, koji su se prije krize na Krimu i izazova zbog Rusije još činili teško mogućima. Pod pritiskom izvana se odjednom lakše pronalaze kompromisi oko bankarske unije ili kamatnog oporezivanja. Tako bi sada konačno moglo postati moguće i koncipiranje jedinstvenije europske energetske politike, kako bi Europa dugoročno postala u većoj mjeri neovisna o ruskim isporukama.

Summit u Bruxellesu je označio obrat, jer se strateško partnerstvo s Rusijom, koje je Europska unija 15 godina nastojala ostvariti, sada moralo prekinuti. Političkom debatom sada dominira blokovsko razmišljanje, koje se smatralo prevladanim. Europljani moraju i dalje čvrsto stajati jedni uz druge. Ukrajina je sada definitivno u zapadnom taboru - uz pretpostavku, naravno, da će na to isto tako gledati i tamošnji glasačice i glasači na izborima u svibnju.

Autor: Bernd Riegert

Odgovorna urednica: Zorica Ilić