1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Japan prima "evakuisane" iz Ukrajine

Martin Fric
27. mart 2022

Ruski agresorski rat prisilio je vladu u Tokiju na ljudskiji odnos prema ukrajinskim izbjeglicama. Jer, Japan je u posljednjih 40 godina primio svega - 841 izbjeglicu. Promjena kursa je novum u politici ostrvske zemlje.

https://p.dw.com/p/48vft
Bildergalerie Ukraine-Krieg, Momentaufnahmen zwei Wochen | Japan Tokio, Protest
Foto: Charly Triballeau/AFP/Getty Images

Japan je od početka marta primio najmanje 73 ratne izbjeglice iz Ukrajine – što je značajna promjena kursa. Prvi Ukrajinci su došli sa tursitičkim vizama, u posjetu rođacima koji žive u Japanu; i za ulazak u zemlju im je bilo neophodno garantno pismo. Ali sada, svaka ukrajinska izbjeglica odmah dobija boravišnu vizu, finansijsku podršku i smije da radi. Japanske vlasti čak ne zahtijevaju ni obavezni negativni test na korona virus prije dolaska.

841 izbjeglica za 40 godina

Ambasador Ukrajine u Japanu, Sergej Korsunski očekuje dolazak nekoliko stotina sunarodnika. Dakle, ostrvska nacija ne mora da se plaši navale izbjeglica kao u zemljama istočne i centralne Evrope. Ipak, ova politika otvorenih vrata mora se opisati kao novum za Japan. Jer, u posljednjih 40 godina, zemlja je ukupno prihvatila samo 841 izbjeglicu, u prosijeku 21 godišnje.

Čak i tokom sirijskog građanskog rata, Japan je dao azil samo nekolicini izbjeglica. Tadašnji premijer Šinzo Abe izazvao je bijes međunarodne zajednice kada je rekao da Japan mora da se pobrine za svoju stariju populaciju prije nego što prihvati izbjeglice.

Današnji premijer Fumio Kišida, iako iz iste stranke kao i Abe, ima potpuno drugačiji pristup: "U Japanu postoji izreka da treba da pomažete jedni drugima u teškim trenucima. U tom duhu primamo izbjeglice iz Ukrajine", objasnio je Kišida prošle nedelje. Radna grupa treba da se pobrine za smještaj i zbrinjavanje Ukrajinaca. Istina je da Kišida i njegovi zvaničnici koriste izraz „evakuisani" umjesto „izbjeglice" i time izaziva čuđenje. Ali, formulacija potiče iz japanskog zakona, koji usko definiše status izbjeglice.

Japan | Familienzusammenführung von Ukraine Flüchtlingen
Ukrajinci u Japan dolaze i kod članova svoje porodiceFoto: Hiroto Sekiguchi/The Yomiuri Shimbun/AP/picture alliance

Stanovništvo spremno da pomogne

Premijer je tako reagovao na mišljenje javnosti. Nekoliko demonstracija za mir održano je u japanskim metropolama od izbijanja rata. Prema jednoj anketi, 86 odsto Japanaca podržava sankcije Rusiji. Istovremeno, u čitavoj zemlji je velika spremnost da se pomogne. Do sada je 150.000 Japanaca uplatilo preračunato oko 34 miliona evra na račun za donacije Ambasade Ukrajine u Japanu. Najveći onlajn trgovac odjećom Zozo prodao je 143.000 majica sa cvjetnim znakom mira i donirao sav prihod od 284 miliona jena (2,2 miliona evra) grupi koja pomaže ukrajinskim izbjeglicama. Internet milijarder Hiroši Mikitani prethodno je poslao skoro osam miliona evra vladi u Kijevu.

Pripreme za prijem su u punom jeku. Grad Tokio obezbjedio je 100 javnih stambenih jedinica i ima još 700 u rezervi. Američki ambasador u Japanu Ram Emanuel želi da neke izbjeglice privremeno smjesti u svoju zvaničnu rezidenciju. Mreža od 15 škola jezika primiće do 150 izbjeglica kao učenike i materijalno ih podržavati šest mjeseci. Novac se prikuplja putem „Crowdfundinga". Lanac robnih kuća Don Kihot obećao je finansijsku pomoć za 100 izbjegličkih domaćinstava.

Proizvođač mini-kompjutera „Pocket Talk" poklonio je ambasadi Ukrajine 1.000 besplatnih uređaja za trenutni prevod sa japanskog na ukrajinski.

Ukraine-Konflikt - Demonstration in Tokio
Protesti u TokijuFoto: David Mareuil/AA/picture alliance

Kurilski pregovori su završeni

Rat takođe izaziva korekciju kursa spoljne politike. Ne tako davno, Japan je još pregovarao sa Rusijom o povratku četiri Kurilska ostrva i formalnom mirovnom sporazumu za Drugi svjetski rat. Ali, u utorak (22. marta) Ministarstvo spoljnih poslova u Moskvi je saopštilo da se povlači iz pregovora – zbog „neprijateljskih koraka” japanske strane. Premijer Kišida je rusku reakciju opisao kao „potpuno neprihvatljivu". Ali, teško da je mogao zaista biti iznenađen, jer se Japan sasvim jasno pozicionirao protiv Rusije.

Istina je da se čvrsto drži japansko-ruskog projekta proizvodnje gasa u Sibiru, jer se velika količina isporučenog gasa ne može brzo zamijeniti i pretpostavlja se da bi Kina odmah preuzela japanske akcije. Odustalo se i od prvobitno planiranog zaustavljanja uvoza lososa i rakova iz Rusije. Ali, vlada u Tokiju pridružila se Zapadu u strožim sankcijama protiv Rusije, uključujući blokiranje sedam ruskih banaka i zamrzavanje imovine. Kišida je prošle nedelje najavio da će Rusiji povući status najpovlašćenije nacije u trgovini i prestati da izvozi luksuznu robu u Rusiju.

Istovremeno, nakon telefonskog razgovora sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, šef japanske vlade je formirao fond od 100 miliona dolara za humanitarnu pomoć, koji će se dodatno povećati. Japan će takođe obezbijediti vojnu opremu iz svojih zaliha takozvanih snaga za samoodbranu, kao što su panciri, šljemovi, šatori i zimska odjeća, ali ne i oružje.

Jedni odlaze u rat, drugi u izbjeglištvo

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu