Janša – ponešto beskrvna varijanta Orbana? | Kiosk | DW | 05.06.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Kiosk

Janša – ponešto beskrvna varijanta Orbana?

Štampa na njemačkom jeziku je sa zanimanjem propratila rezultate parlamentarnih izbora u Sloveniji na kojima je pobijedila SDS Janeza Janše. Mediji Janšu posebno često porede sa Viktorom Orbanom.

„U propaloj Jugoslaviji, Slovenci su važili kao vrijedni i dosadni. To u politici nisu uvijek loše osobine", piše švajcarski Noje cirher cajtung. „Od nezavisnosti 1991, tom zemljom se uglavnom vlada iz centra. I to je uglavnom išlo dobro, iako se povećala rascjepkanost političke scene. I privreda je poslije krize uhvatila korak i ima dobar rast od pet procenata. Janez Janša, predsjedik desnonacionalne SDS, kandidovao se da bi slomio tradiciju i ukotvio Sloveniju u desnopopulistički tabor Evrope. Riskantan eksperiment nije spriječio samo slovenački 'nacionalni karakter'. Ipak, sa četvrtinom glasova na izborima, Janšina partija je sada najjača. Nije vjerovatno da će joj uspjeti da stvori većinu za vladu. Neki takmaci, među njima i lijevoliberalni novajlija Marjan Šarec, isključuju mogućnost saradnje sa desničarima. Formiranje vlade će biti teško i vrlo je moguće da će biti održani novi izbori."

„Zašto nije uspio Janšin juriš na 'establišment'? Između ostalog, zato što mu i on sam pripada. Ovaj 59-godišnjak je dva puta bio premijer, dok zbog nepravilnosti pri nabavci oružja nije dospio u zatvor. Sada nije ubiedljiv kao čistunac. Svoj populizam je prepisao od Viktora Orbana, koji ga je u okviru svoje politike alijansi u Istočnoj Evropi aktivno podržavao. Tema broj jedan je bila, naravno, migracija. Ali tu Janša nije djelovao posebno kredibilno. Pitanje migracije je, kako je govorio u predizbornoj kampanji, 'naše sudbinsko pitanje'. To može da važi kada je riječ o zajedništvu u Evropi, ali, da li važi za Sloveniju?"

„Ta zemlja je klasična tranzitna zemlja na Balkanskoj ruti, koja se trenutno ne koristi previše. Slovenija je 2017. dala azil 150 osobama, a 2016. 170 je moglo ostati u toj zemlji. To za zemlju od dva miliona stanovnika nisu prijeteće brojke. I dok se njegov učitelj Orban prezentira kao branitelj hrišćanske Evrope od islamske seobe naroda, Janša je – ponešto beskrvno obećavao odbranu Šengenskog prostora", piše između ostalog, Noje cirher cajtung.

Frankfurter algemajne cajtung piše da su u Sloveniji „pobijedili EU-skeptici" i da „poslije Italije, i u susjednoj evrozemlji Sloveniji predstoji naporno formiranje vlade. Kao što je i očekivano, nacionalnokonzervativna SDS je pobijedila na parlamentarnim izborima. Ali, ona sada mora ili da formira manjinsku vladu ili da u vrlo fragmentiranoj skupštini stupi u koaliciju za najmanje dvije poslaničke grupe. Za Sloveniju, iz koje potiče supruga Donalda Trampa Melanija, Janša je smislio devizu kao američki predsjednik: „Slovenija na prvom mjestu!". Janšini kritičari strahuju da bi on svoju zemlju mogao da izoluje od EU na sličan način kao i Mađarska, Poljska ili Češka, gdje su isto tako populisti za kormilom. Slovenija je jedina zemlja bivše Jugoslavije koja je u evrozoni. Funkcija šefa Centralne banke (...) je trenutno upražnjena."

Zidojče cajtung je objavio „profil" „Janez Janša" sa podnaslovom „desničarski populista pobijedio u Sloveniji". Tu između ostalog piše i ovo: „Naravno da nespretno poređenje Janše sa Orbanom nije dobro ni za jednog od njih dvojice. U korist Janše mora se reći da je u svoj svojoj oštrini i polarizaciji pazio da ne napada EU. A kada je o Orbanu riječ, mora se priznati da je njegova stranka Fides pobijedila sa 50 odsto glasova, dok je Janšina SDS morala da se zadovolji sa skromnih 25 odsto."

Janša je, piše dalje minhenski dnevnik, „postao heroj 1991, kada je kao ministar odbrane u uniformi predvodio slovenačke paravojne formacije u desetodnevnom ratu za nezavisnost protiv JNA. Otada je on na političkoj pozornici, a tamo je sa lijeve strane prešao na desnu. Kada je 1993, preuzeo vođstvo SDS, ta skraćenica je još označavala Socijaldemokratsku stranku Slovenije. Godine 2003. je preimenovana u Slovenačku demokratsku stanku. Posebno rado, prema nekima i opsesivno, Janša njeguje svoju sliku neprijatelja: to su veze starih komunista koje on još uvijek svuda vidi na djelu."

Priredio Saša Bojić

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije