J. Assange: Borac za transparentnost, ili ludak?

Pojedini njemački listovi prenose da osnivač "Wikileaksa" Julian Assange, koji se krije od Interpola, tvrdi da mu je cijelu priču oko "silovanja" podmetnula američka tajna služba koja na taj način nastoji da naruši njegov „image“.

Novine „Reutlinger General-Anzeiger“ o tome pišu:

„Neovisno od toga da li je kriv za silovanje ili ne, dosta toga govori u prilog da se, kada je u pitanju Assange, radi o talentovanom, ali i krajnje problematičnom čovjeku. On nije nikakav spasitelj ovog svijeta, nego najvjerovatnije ludak. Ali, ovo nije igra. I ako zanemarimo karakter i ličnost osnivača „Wikileaksa“, objavljivanje američkih depeša i time realizirani dupli fenomen izdaje i transparentnosti bez granica, stavili su ovaj svijet pred ogroman izazov“, navodi, pored ostalog, list „Reutlinger General-Anzeiger“.

„Najnovija otkrića „Wikileaksa“ pokazuju da su i diplomate obični ljudi“, piše „Salzburger Nachrichten“ i dodaje:

„Ruku na srce, ko je od nas u poziciji da kaže svom šefu šta misli o njemu. Poenta najnovije priče vezane za „Wikileaks“ je sljedeća: Moramo znati da ljudi jedni druge lažu, kako u privatnim tako i u odnosima između država. Zato postoji dobar razlog: Kada bismo svi jedni drugima govorili istinu u lice, onda bismo se doveli u takvo stanje da jedni drugima razbijamo glave“, piše „Salzburger Nachrichten“.

Istinitost informacija mora biti ispitana

„Frankfurter Rundschau“, navodi:

„Wikileaks se bori za potpunu slobodu informacija. Svako bi trebalo da sve zna o svakom, to je u službi demokratije i političke kulture. Tačno, informacije su osnova za demokratiju. Ali one, odnosno njihova istinitost moraju biti ispitani, moraju se dovesti u kontekst i ustanoviti njihov značaj. Jer, u svim tračevima koji se dešavaju na diplomatskom parketu gube se informacije koje su bitne za demokratske procese. U teoriji sistema ne navodi se bez osnove da upravo nesvrsishodne informacije dovode do nereda u sistemu. Potrebno je mnogo snage da se od haosa iznova napravi uređen sistem. Gledano iz tog aspekta, objavljivanje depeša američkih diplomata je čisto gubljenje energije“, zaključuje na kraju list „Frankfurter Rundschau“.

U zagrijavanje Zemlje spadaju i hladne zime

I dok su sjeverozapadnu, srednju i istočnu Evropu zahvatile izuzetno niske temperature i snježne padavine, na jugoistoku starog kontinenta su prisutne obilne kišne padavine i poplave koje, posebice u pojedinim djelovima Zapadnog Balkana, ugrožavaju naselja i gradove.

Njemački list „Nürnberger Nachrichten“ o tome piše:

„Šta je sada s vašom promjenom klime“, pitaju se skeptici štetnih posljedica promjene klime. Na prvi pogled, situacija je oprečna. Ljudi se probijaju kroz snježni haos; mediji javljaju o smrtnim slučajevima zbog hladnoće i kako to, molim lijepo, povezati sa vijestima o zagrijavanju planete Zemlje? Nije li klimatske promjene pogodila snježna mećava? Nažalost, nije, tvrde eksperti. Jer, oprečnost o sve hladnijim zimama i sve toplijim ljetima nije suprotnost, nego upravo rezultat istog trenda koji glasi: U kontinuirani porast zagrijavanja Zemlje, čiji su rezultat ekstremne vremenske neprilike, spadaju i hladne zime“, piše list „Nürnberger Nachrichten“.

Priredio: Senad Tanović

Odg. urednica: Jasmina Rose