Uzima li Izrael kurs aneksije?
27. april 2020
Narednih šest mjeseci u Izraelu će biti "vanredno stanje". To su tokom koalicionih pregovora dogovorili predstavnici konzervativne Likud partije premijera Benjamina Netanjahua i saveza lijevog centra Benija Ganca pod nazivom "Plavo-Bijeli". U tom periodu će sve zakonodavne inicijative koje nisu vezane za pandemiju korone morati dobiti saglasnost oba koaliciona partnera - s jednim izuzetkom: prijedlozima zakona koji se odnosi na aneksiju palestinskih teritorija na Zapadnoj obali.
To je upravo ono što je Netanjahu obećao u predizbornoj kampanji nakon što je američki predsjednik Donald Trump odobrio aneksiju u svom planu za Bliski Istok predstavljenom u januaru.
Palestinska država?
Ganc je izričito pozdravio Bliskoistočni plan američkog predsjednika Donalda Trumpa ali se usprotivio odsječnom i jednostranom pristupu. Ali njegove rezerve – a još manje prigovor - nisu ni spomenute u koalicionom sporazumu. Teoretski, Netanjahu bi u parlamentu Knesetu mogao čak i bez koalicionog partnera provesti odgovarajuću politiku aneksije sa izvjesnim šansama za uspjeh, jer se zahvaljujući nacionalistima još uvijek može nadati većini glasova.
Ali, Trumpov mirovni plan predstavljen početkom godine je i u Knesetu sporan - mada iz drugih razloga nego kod Palestinaca. Plan daje suverenitet Izraelu nad preko 30 posto takozvane zone C, u kojoj živi oko 150.000 Palestinaca. Istovremeno bi Palestincima trebalo dozvoliti da grade svoju državu na preostalih 70 posto teritorije. Ono što je Palestincima premalo, izraelskoj desnici je previše. To se posebno odnosi na stranku bivšeg ministra ekonomije Naftalija Bennetta "Ha Jamin".
Glasanje u julu?
Aneksija teritorija na Zapadnoj obali nije isključena, kaže Johannes Becke, politolog sa Univerziteta za jevrejske studije u Heidelbergu. Za njega je dogovor kojim bi, prema koalicionom sporazumu, Netanjahu "od 1. jula stavio Knesetu na izglasavanje američko-izraelski sporazum o aneksiji na okupiranim teritorijama", odlučujuća i prelomna tačka za budućnost palestinskih teritorija. "S Jarivom Levinom, Knesset će uskoro dobiti novog glasnogovornika koji izričito pozdravlja takav projekat aneksije."
Međutim, Netanjahu bi mogao imati dobre vanjskopolitičke razloge da se suzdrži od aneksije. Jer, u novembru Amerikanci biraju predsjednika. Ako se on bude zvao Joe Biden, Netanjahu bi morao očekivati znatnu odbojnost i neraspoloženje prema planovima za aneksiju.
Johanan Plesner, direktor istraživačkog centra "Israel Democracy Institute" (IDI) u Jerusalemu, kaže kako je trenutno nejasno kako će se razvijati izraelska politika. Zamislivo je da se u pojedinim naseljima poduzmu simbolični koraci. Ali, sveobuhvatan plan aneksije Netanjahu trenutno nema.
Prostor za djelovanje
Ipak, Netanjahu ima i slobodan prostor za djelovanje, piše "Jerusalem Post" (JP). Jer, koalicija s Gancom omogućila mu je znatne manevarske mogućnosti. S Gancom na svojoj strani, Netanjahu bi mogao krenuti kursem desničara koji traže aneksiju palestinskih područja na Zapadnoj obali ili se ipak opredijeliti za kurs ljevice i razmišljati o palestinskoj državi.
Svejedno za koji scenario ili manevar se odluči, Netanjahu ima osam mjeseci da djeluje. "Strahovi da bi Trump u novembru mogao biti zamijenjen svojim rivalom Bidenom čine taj period presudnim za budućnost 52-godišnjeg sna izraelskih doseljenika", konstatovao je "Jerusalem Post".
"Fatalna faza"
Suprotno tome, palestinski list "Al Quds" koji izlazi u Istočnom Jerusalemu, smatra da je Netanjahuova politika već zacrtana i da će nova izrealska vlada anektirati dijelove Zapadne obale. List pretpostavlja da će takav projekat pronaći potrebnu većinu u Knesetu: "Tu počinje nova, sudbonosna faza u kojoj više nema šansi za dogovor i mir."
Palestinski premijer Mohammed Shtajeh već je u ponedjeljak (20.4.2020.) govorio o novoj "aneksionoj vladi" u Izraelu. "Nova izraelska vlada zalaže se za okončanje rješenja koje podrazumijeva dvije države i dodatno će smanjiti prava palestinskog naroda", rekao je on.
Još uvijek se ne zna hoće li se to zaista i dogoditi. Jer, bez obzira koji kurs Netanjahu odabere, to će imati bitne posljedice kako na unutrašnjem tako i na vanjskopolitičkom planu. Starog i novog premijera moglo bi posebno zaokupiti jedno pitanje: Kako će Washington, nakon predsjedničkih izbora u SAD, reagovati na ono što po pitanju aneksije bude dogovoreno u Jerusalemu.