Izlazak generala bez generalskog čina

Prema odluci Povjerenstva za uvjetni otpust Ministarstva pravosuđa, nakon izdržavanja dvije trećine zatvorske kazne, na slobodu izlaze Mirko Norac, Hrvoje Petrač i Leon Sulić. Prvi od njih je bivši general Domovinskog rata koji je u zatvoru od ožujka 2001. godine. 44-godišnji Norac je u hrvatskoj javnosti doživljen kao ratni heroj, usprkos činjenici da je za ratne zločine nad civilima na gospićkom području osuđen na 12 godina, a za zločine u Medačkom džepu na šest godina zatvora. Po pravomoćnosti druge presude, Vrhovni mu je sud odredio jedinstveno kaznu od 15 godina zatvora koju je, čini se, dobro iskoristio. Naime, Norac je jedan od rijetkih hrvatskih zatvorenika koji je iza rešetaka upio završiti fakultet, pronaći suprugu, oženiti se i postati ocem. No, ipak, prošle je godine ostao bez generalskog čina.

Norac nije zvijezda poput Gotovine

Iako je bilo za očekivati kako će Norčev izlazak iz zatvora predizborno iskoristiti desno orijentirane stranke, uključujući i vladajući HDZ, bivši je general dao jasno do znanja kako ne želi svečani doček u rodnom Otoku pokraj Sinja.

Politički analitičar i profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu Žarko Puhovski za Deutsche Welle tvrdi da Norčevo puštanje na slobodu ionako ne može utjecati na rezultat parlamentarnih izbora. Kaže, izbori su u bitnome već odlučeni, a sam Norac je imao ulogu vezanu uz jednu lokalnu sredinu i nije se uspio nametnuti kao nacionalna figura reda Ante Gotovine kojemu se sudi na Haškome sudu.

„Za mnoge ljude u Hrvatskoj Norac je general Hrvatske vojske koji nije imao imidž kao neki drugi hrvatski generali jer su mu nedostajali šarm, vojni rezultati, naobrazba i govorničke sposobnosti. Osim toga, on je za mnoge ljude u Hrvatskoj oznaka sramote Hrvatske vojske jer je on jedini visoki časnik među svim zaraćenim stranama koji je suđen ne samo po zapovjednoj odgovornosti, već za neposredno vlastoručno ubijanje civila“, kaže profesor Puhovski.

Građani uz Norca, razočarani današnjom Hrvatskom

No, iako će se možda dio intelektualaca složiti s Puhovskim, takozvani obični građani s kojima smo razgovarali na zagrebačkim ulicama ne dijele u potpunosti njegovo mišljenje. 63-godišnja umirovljenica Mira koja je rat provela upravo na ličkom ratištu kaže da ima dvojake osjećaje te da bi prvenstveno trebao odgovarati onaj koji je tada 24-godišnjeg Norca postavio za zapovjednika. Pri tome, smatra, ne treba zaboraviti specifičnosti ličke bojišnice. 40-godišnji Zagrepčanin Matija je nezaposleni veteran posljednjeg rata koji tvrdi da je i sam, zajedno s Norcem, nasamaren. Kaže, niti se je on borio, niti je Norac trebao robijati za ovakvu Hrvatsku utopljenu u korupciji i kriminalu. 37-godišnja profesorica Katarina kaže da ju veseli što će Norac po prvi puta imati prilike za normalan život, no dodaje da je umorna od priča o ratnim zločinima i suđenjima. Pogotovo u vrijeme opće apatije i čekanja najcrnjeg gospodarskog scenarija na kojeg, zaključuje, ni parlamentarni izbori ne mogu utjecati.

Uz sve to, ne možemo ne zamijetiti kako mlađe generacije malo toga znaju o Domovinskom ratu. Za Norca su čuli, misle da je heroj, no ništa ne znaju o njegovom ratnom putu, a još manje o presudama koje su mu izrečene. Ne zanima nas politika, nedvosmisleno poručuju hrvatski srednjoškolci i studenti.

Na slobodu izlazi i Sanaderov neprijatelj

Nasuprot opisanog slučaja, hrvatska javnost bez simpatija gleda na izlazak na slobodu Hrvoja Petrača, čovjeka koji je godinu dana bježao pred Hrvatskim pravosuđem,  a osuđen je na sedam i pol godina zatvora zbog otmice sina bivšeg generala Vladimira Zagorca koji također broji dane iza zatvorskih rešetaka. Petrač je osuđen i zbog iznude novomarofskoga poduzetnika Miroslava Matkuna. Javnost je sa zanimanjem pratila njegove zatvoreničke dane, a mediji su izvještavali o brojnim pogodnostima koje je uživao iza rešetaka, uključujući liječenje u toplicama, brojne „slobodne dane“, telefonske razgovore i posjete mimo pravilnika.

Ipak, zapamćen će ostati po izjavi koju je uputio bivšem premijeru Ivi Sanaderu za vrijeme dok su ga privodili grčki policajci. „Želio bih svojem premijeru Smradaneru zaželjeti mnogo, mnogo sreće u njegovom političkom samoubojstvu", izjavio je tada Petrač što su mnogi shvatili kao mafijašku prijetnju tadašnjem premijeru koji je danas i sam u zatvoru i to zbog optužbi za ratno profiterstvo i primanje mita.

Zaboravljen u moru korupcijskih slučajeva

Zajedno s Norcem i Petračom, na slobodu izlazi i Leon Sulić čija se priča „izgubila“ u brojnim hrvatskim korupcijskim slučajevima. On je 2007. godine osuđen na sedam godina zatvora zbog gospodarskog kriminala u Croatiabusu, no Vrhovni je sud kaznu ublažio na pet godina. Taj je slučaj težak 15,5 milijuna kuna, a ove mu je godine izrečena i nepravomoćna presuda od dvije godine zatvora i to zbog toga jer se domogao stana vrijednog gotovo 600 tisuća kuna i to na štetu već spomenutog Croatiabusa.

Petrač i Sulić u ovom trenutku nemaju značaj u Hrvatskom društvu, iako su nekada bili na rubu političkog utjecaja, komentira za DW Žarko Puhovski. „Ljudi na koje su oni nekad imali utjecaj više ne obnašaju političke funkcije tako da oni sada ostaju zatvoreni u prostorima crnih kronika i ne mogu utjecati na politiku“, zaključuje naš sugovornik.

Autor: Siniša Bogdanić, Zagreb

Odgovorni urednik: Svetozar Savić