Izdaci za oružje sve veći | Politika | DW | 29.04.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Izdaci za oružje sve veći

SAD, Kina, Saudijska Arabija, Indija i Francuska zajedno za oružje izdvajaju više novca od svih drugih zemalja svijeta, podaci su međunarodnog Instituta za istraživanje mira (SIPRI) iz Stokholma.

Teško je i zamisliti sumu od 1.822 milijarde američkih dolara. Toliko novca je 2018. godine u svijetu izdvojeno za naoružanje – 2,6 odsto više nego godinu dana ranije. Od svih zemalja najviše za vojsku izdvajaju SAD – 2018. godine su izdvojile skoro jednako mnogo novca kao osam zemalja zajedno koje su na listi od drugog do devetog mjesta. „Ovogodišnje povećanje od 4,6 odsto je prvo povećanje nakon sedam godina", kaže u razgovoru za DW Nan Tijan, šef projekta instituta SIPRI. „SAD planiraju veliki program modernizacije čitave vojske i sada počinju sa tim. Govorimo o sumi od 1,8 biliona dolara, za narednih dvadeset godina, koja će biti izdvojena za konvencionalno, kao i nuklearno oružje.”

Prema podacima instituta SIPRI najviše za vojsku izdvajaju SAD, Kina, Saudijska Arabija i Indija. Na petom mjestu 2018. godine je bila Francuska, zatim Rusija, koja je po prvi put od 2006. godine na šestom mjestu. Međutim, to nije zato što je Rusija 2018. godine izdvajala za vojsku manje novca nego ranijih godina, već zato što je SIPRI sve brojke preračunao u američke dolare, objašnjava Tijan. "To zbog čega su se ruski vojni izdaci smanjili za 3,5 procenta je isključivo zbog inflacije. U rubljama je 2018. potrošeno jednako mnogo kao i 2017. godine.”

Istočna Evropa uznemirena

Ruska vojna izdvajanja izazivaju nemir u evropskom komšiluku, navodi se dalje u izvještaju. Tome je svakako doprinio rusko-ukrajinski sukob. Prošle godine Ukrajina je izdvojila 4,8 milijardi američkih dolara za oružje, što je za 21 odsto više nego godinu dana ranije. Vojne izdatke su 2018. godine, međutim, povećale i Bugarska, Letonija, Litvanija, Rumunija i Poljska, kako bi reagovale na prijetnju koju osjećaju od strane velikog susjeda.

Zemlje zapadne Evrope koje su među prvih deset zemalja na listi su Francuska, Velika Britanija i Njemačka. Njemačka je povećala vojni budžet – vlada do 2025. godine planira da poveća vojne izdatke na 1,5 odsto bruto domaćeg proizvoda. Danas oni iznose 1,2 odsto, dok NATO partner SAD zahtijeva da izdvajanja iznose dva odsto.

Unterseeboot U32 der Klasse 212A (picture-alliance/dpa/PIZ Marine/R. Schönbrodt)

Podmornica U32

Div Kina

Na neospornom drugom mjestu u svijetu je Narodna Republika Kina. Za oružje i modernizaciju vojske Kina je prošle godine izdvojila 250 milijardi američkih dolara. U posljednjih deset godina vojni budžet je povećan za 83 odsto. Stručnjak instituta SIPRI kaže da Kina sa jedne strane širi uticaj u regionu. „Kina ne želi da SAD dođu preblizu u regionu i susjednim zemljama. Ima velikih napetosti između tih velikih igrača." Sa druge strane, dodaje, važnu ulogu svakako ima modernizacija vojnih snaga SAD – kako za Kinu, tako i za Rusiju. „Ne bih to nazvao trkom u naoružanju, ali te zemje svakako izdvajaju više novca za vojsku i naoružavaju se novim, boljim i efikasnijim oružjem. To oružje je često veomo skupo."

U novom arsenalu je sve više autonomnog, sajber i biološkog oružja. Na konferenciji u ministarstvu spoljnih poslova u Berlinu, SIPRI je nedavno upozorio na opasnost munjevitog razvoja novih, bioloških tehnologoja u naoružanju.

Saudijskoj Arabiji se i dalje isporučuje oružje

I pored pada cijena nafte Saudijska Arabija je i prošlo godine toliko novca izdvajala za naoružanje da je na trećem mjestu aktuelne liste instituta SIPRI. Sa vojnim budžetom od 67,6 milijardi američkih dolara, Saudijska Arabija je najveći svjetski uvoznik oružja. Nakon ubistva novinara Džamala Kašogija u novembru prošle godine, njemačka vlada je uvela zabranu izvoza oružja u Saudijsku Arabiju, ali se ta odluka teško provodi. Vojna oprema njemačke vojne industrije proizvodi se u saradnji sa partnerima iz drugih zemalja, u kojima njemačka vlada ne može da utiče za zabranu izvoza.

Turska nastvavlja da se naoružava

Kada je riječ o izvozu oružja, Njemačkoj vladi je sve teže i sa Turskom. Razlog za to su kršenje ljudskih prava u toj zemlji ili vojne ofanzive protiv Kurda u Siriji. Međutim, Turska nastavlja naveliko da se naoružava – prošle godine vojni budžet joj je bio veći za 24 odsto. U međuvremenu je Turska na petnaestom mjestu, kada je riječ o vojnim izdacima. „Turska izdvaja sve više novca, kako bi finansirala brz program isporuke oružja. Ona kopuje jako mnogo oružja", komentariše Nan Tijan. „Takođe širi i vojnu ofanzivu protiv kurdskih grupa u Siriji, a za to je potrebno mnogo novca."

Zakleti neprijatelji Indija i Pakistan

Minigun Stand MG Symbolbild Waffenexporte (picture-alliance/dpa/J. Lo Scalzo)

"Mini" mitraljez koji ispaljuje 50 metaka u sekundi

Petu godinu zaredom Indija povećava vojne izdatke – i trenutno je na četvrtom mjestu liste SIPRI. Indija za vojsku izdvaja 66,5 milijardi dolara - skoro šest puta više od susjeda i zakletog neprijatelja Pakistana. Dvije nuklearne sile nastavljaju sa naoružavanjem i situacija u regionu Kašmira ostaje neizvjesna i rizična za čitav region. Generalno se u čitavoj Aziji sve više novca izdvaja za naoružanje. Prema izvještaju instituta SIPRI, taj trend se ne mijenja dobrih trideset godina, a tome svakako doprinose vojni izdaci Kine, Indije, Japana i Južne Koreje, koje su među prvih deset zemalja na SIPRI listi.

Afrika: nafta za oružje

Afrika kao kontinet može u ovogodišnjem izvještaju da se pohvali da je manje novca izdvojila za naoružanje. Taj trend traje četiri godine – a iz izvještaja za 2018. godinu se prije svega vidi da su četiri sjevernoafričke zemlje izdvojile više novca za oružje od 45 zemalja južno od Sahare. Vojni izdaci Sudana smanjeni su za čak 49 odsto, Angole za 18 odsto. Ipak, stručnjak instituta SIPRI, Nan Tijan, kaže da treba biti oprezan sa tim podacima. „Postoje ozbiljne sumnje da Sudan izdvaja mnogo novca koji nije iz državnog budžeta, zbog čega je teško sve to pratiti. Postoje programi u okviru kojih novac od nafte direktno odlazi vojsci, ali kao civilno društvo to ne možemo da dokažemo." Sumnja se da Sudan nije jedina afrička zemlja koja ne iznosi otvoreno podatke o svojim vojnim izdacima: „To je naravno i pitanje korupcije i na koji način se novac izdvaja – i ko od toga profitira", ističe Tijan.

239 dolara po glavi za naoružanje

U izvještaju instituta SIPRI o vojnim izdacima, nema informacija o tajnom poslovanju u trgovini oružjem. Izvještaj i baza podataka se baziraju isključivo na slobodno dostupnim izvorima i zvaničnim informacijama. Dakle, nije isključeno da su stvarna izdvajanja za vojsku i veća od 1.822 milijarde američkih dolara, što je izračunao institut SIPRI. Bilo da je riječ o djeci, muškarcima ili ženama, siromašnima ili bogatima: po glavi stanovnika zemlje, na oružje odlazi 239 američkih dolara. „Kada pogledamo koliko mnogo ljudi živi ispod linije siromaštva, sa dolarom ili dva, onda je to 60 odsto njihovog godišnjeg prihoda, ako se računa linija siromaštva od jednog dolara dnevno", naglaša dr. Nan Tijan sa međunarodnog Instituta za istraživanje mira - SIPRI.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije