Izborna kampanja u Njemačkoj: Govor mržnje i prijetnje na internetu | Politika | DW | 31.07.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Izborna kampanja u Njemačkoj: Govor mržnje i prijetnje na internetu

Prijetnje smrću i vrijeđanja na društvenim mrežama skoro da su svakodnevnica za njemačke političare. Jedan od njih je poslanik Zelenih, Özcan Mutlu. Situacija se naročito zahuktava za vrijeme izborne kampanje.

"Još samo da napravimo jedan Boomerang", kaže poslanik Zelenih, Özcan Mutlu. Njegov tim pravi grupni selfie i istog trenutka na Twitteru objavljuju gif na kojem grupa u ritmu maše u kameru.

Mutlua, političara koji se ove godine bori za ponovni ulazak u Bundestag, ubrajaju među političare koji su veoma aktivni na društvenim mrežama. Njegovi glasači uvijek očekuju da on na Twitteru i Facebooku odmah zauzme stav kada na dnevni red nekog javnog događaja dođe jedna od "njegovih" tema. Međutim, to drugima smeta.

Govor mržnje sa svih strana

Ovaj Nijemac turskog porijekla, poruke mržnje dobija kako od njemačkih neonacista, tako i od turskih nacionalista. Međutim, to nisu samo komentari sa porukama mržnje i pogrdnim nazivima, nego se nekada radi i o konkretnim prijetnjama smrću. "Tebe bi trebalo poslati u gasnu komoru", jedna je od poruka koje stižu u inbox ovog političara. "Ja svako ovo kazneno djelo prijavljujem", kaže Mutlu. Međutim, do danas on nije imao uspjeha u dovođenju krivaca pred lice pravde. Državno tužiteljstvo je više od 40 puta odlučilo: Sve je u okvirima slobode izražavanja. Mutlu je bijesan. Bilo je slučajeva "da su mi se ljudi izvinuli zbog svog govora mržnje, ali nakon što su pozvani na sud. Apsurdno je da ja trebam nekome oprostiti!", smatra on.

Najstrašnije prijetnje su one, "koje dolaze iz neposredne blizine i od osoba koje mogu sresti na ulici", kaže on.

Skoro bez otpora

Njegova kolegica iz stranke Zelenih, Renate Künast je uzela stvari u svoje ruke i korisnika koji je pisao poruke mržnje posjetila u njegovoj kući. Neki misle da je to smiješno. S druge strane, slabo da je i pomoglo. Prijetnji ima prema svakom političaru Bundestaga i zbog toga nije ni čudo što na zadnjem zasijedanju Bundestaga nije bilo skoro nikakvog protivljenja usvajanju Zakona za poboljšanje provođenja zakona na društvenim mrežama (NetzDG). Ipak, Zeleni su njegove detalje odbili.

Ugrožena sloboda mišljenja

Upravo to je problematično, misli Niko Härting: "Sloboda mišljenja u Njemačkoj ima slab lobi", kaže ovaj poznati berlinski internet advokat. "Svi samo gledaju na to šta bi sve trebalo biti zabranjeno", a neki vjeruju u politiku da se "sada mora zaštiti sloboda mišljenja većine u odnosu na preglasno izražavanje manjina. To je naravno potpuno pogrešan put."

On je također u jednu ruku, na strani Facebooka. Ova firma u Berlinu ima poseban Centar za brisanje, u kojem je do sada pristup bio dopušten samo malom broju novinara. Ko se raspituje o novom Facebook centru, u pravilu neće dobiti dovoljno informacija – bez obzira na intenzivne debate u Njemačkoj o ovoj temi. Advokat Härting je bio jedan od rijetkih koji ga je posjetio i o tome oprezno govori: "Stvari koje sam tamo vidio nisu me posebno obradovale".

Nasilje i pornografija

U Centru se brišu scene nasilja i tvrda pornografija. Ono što nije lako shvatiti je da jedna privatna firma na kraju odlučuje šta je dozvoljeno, a šta ne. Upravo zbog toga Härting odbija novi zakon. Šta se događa "ako nekoga izbrišu sa Facebooka, samo zato što je imao satirični post, kojeg je radnik Facebooka pogrešno shvatio?" Ta osoba nema nikakvo pravo da se žali. Ovaj internet advokat smatra da je odgovornost prije svega na državnom tužilaštvu. Tamo se moraju osnovati ekspertne grupe koje su upoznate sa problematikom.

Istog je mišljenja i poslanik Zelenih, Mutlu. Samo što on s druge strane ne misli da se Facebook tako lako treba izvući od svake odgovornosti: "Facebook ima algoritme kojima automatski briše sve postove na kojima se prikazuje golotinja. Ako to Facebook želi, oni mogu po istom principu napraviti algoritme za druge prekršaja, ali ova firma to u suštini ne želi."