Izbori u EU i Fake News: Stalna utrka između laži i istine | Evropa | DW | 17.05.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropa

Izbori u EU i Fake News: Stalna utrka između laži i istine

Uoči izbora za EU činjenice i istina stalno moraju da se dokazuju nasuprot lažima. Da li je EU dovoljno naoružana za borbu protiv dezinformacija?

Evropskoj uniji je kasno postalo jasno da bi predstojeći izbori mogli biti meta ruskih manipulacija i da bi se Rusi mogli umiješati isto kao što su se umiješali u izbore u SAD 2016. godine. Tek prije godinu dana je predsjednik Evropske komisije Jean Claude Juncker shvatio da mora zaštititi evropsku demokratiju. 

Dva mjeseca kasnije Evropsko vijeće je usvojilo "Akcioni plan", kako bi se povećala svijest, komunikacija i observacija kampanja čiji je cilj dezinformisanje ali i kako bi se uveo prekogranični sistem uzbune.

Internetski divovi uključili se u odbranu istine

Facebook, Google und Twitter uključili su se u akcioni plan. Pristali su da brže brišu lažne adrese i vrše efikasniju provjeru elektronske pošte kada su u pitanju netačne informacije. Tome je prethodila prijetnja EU da će ih, ako to ne urade dobrovoljno, na to prisiliti.

Lutz Güllner StratCom Task Force beim Europäischen Auswärtigen Dienst

Lutz Güllner, voditelj Odjela za stratešku komunikaciju pri Evropskoj službi spoljnih poslova

Lutz Güllner, voditelj Strateške komunikacije pri Evropskoj službi za spoljne poslove (Europska služba za vanjsko djelovanje), smatra daEU nema razloga, kada je u pitanju vremenski okvir ovog plana, da se stidi ili sakriva. "Bila je to zajednička odluka zemalja članica o tome koliko hoćemo da investiramo. Zajednički moramo provoditi razne mjere i to je jedini put u pravcu napretka."

Koliko je realan vremenski plan EU? To je predmet spora. Jakub Kalensky, danas član američke organizacije Think Tanks Atlantic Council, prethodno je tri godine djelovao u radnoj grupi "East StratCom". To je najvažnija evropska jedinica za odbranu od ruskog uticaja. Kalensky smatra da EU za to mora izdvojiti više vremena. "Nadati se da se problem može riješiti u posljednja dva mjeseca a znajući pri tome da Rusi već pet godina rade na dezinformisanju bilo bi veoma naivno."

Ali ne radi se samo o planu i njegovom vremenskom okviru već i o finansiranju. Evropsko vijeće procjenjuje da najveće fabrike za propagandu i fabriciranje informacija u St. Petersburgu mjesečno troše milion američkih dolara za svoje kampanje dezinformisanja. S druge strane "East StratCom", osnovan 2015. godine, polako se širio. Sada ima 16 saradnika i budžet od svega pet miliona - godišnje. 

Upozorenja velikim crvenim slovima

Svako se ne oslanja na birokratski prikupljena sredstva EU, kako bi nešto poduzeo protiv ruskih fabrika za dezinformisanje. U seoskoj idili u belgijskoj regiji Flandriji u podrumu porodične kuće borbu vodi Maarten Schenk. Svako jutro, dok pije kafu, on ispituje Trendolizer-Software, koji je sam razvio. Software odmah nanjuši članak, koji ima posebno puno reakcija ili se posebno često i brzo širi.

Belgien Fact-checker Maarten Schenk

Maarten Schenk kaže da je borba za istinu "stalna utrka u naoružanju"

"Kada mi se učini sumnjivim...", priča dok mišem prolazi kroz članak "...onda bacim još jedan pogled na tekst." Maarten provjerava prije svega priče na koje ljudi reaguju sa ljutnjom i izlivima bijesa. Ili članke, koj potkrijepljuju predrasude protiv određenih grupa ljudi ili pojedinaca. Maarten Schenk radi skupa sa jednim kolegom iz SAD-a. Sve otkrivene tekstove sa dezinformacijama postavljaju na njihovu stranicu LeadStories.com. Velikim crvenim slovima ispisana su upozorenja: "Pogrešno!" ili "Fakenews!"

Schenkov posao se na tome ne završava. Za svaku priču koju otkrije on Facebooku šalje izvještaj sa provjerom činjenica. Tamo se onda uz pomoć algoritama onemogućava česta podjela. Pored toga, Facebook na takav članak stavlja znak upozorenja.

Stalna utrka

Schenk se koncentriše na to da za američku publiku otkrije Fake News. Sporadično radi i za "FactCheckEU". Riječ je o 20 udruženih medija koji pred izbore u EU zajednički vode borbu protiv Fake News.

Schenk svoj posao naziva stalnom "utrkom u naoružanju". "Nikada nećemo biti u stanju da sve otkrijemo", priznaje. "Ali to ne može poslužiti kao izgovor da ne pokušamo!" To je, nastavlja Schwenk, posebno važno pred izbore u EU. "U nekim okruzima nekoliko stotina glasova može kompletno preokrenuti rezultat. Kada neko drugi dobije mjesto u parlamentu, to može otvoriti put nekoj novoj koaliciji ili zatvoriti. U svakom slučaju Fake News ostavljaju velike posljedice!" 

Pogledajte video 02:24

Kako prepoznati manipulacije na društvenim mrežama?

Na jednoj telefonskoj konferenciji sa novinarima voditelj Facebook-ovog odjeljenja Cybersecurity Nathanial Gleicher pozdravlja ovu vrstu saradnje i kaže: "Niko to sam ne može odraditi". Facebook je uveo i druge mjere kako bi poboljšao transparentnost. Sve političke reklamne kampanje moraju proći kroz proces registracije i odobravanja. Mora biti i jasno navedeno ko plaća reklamu. 

Prednosti ali i mane

Nove mjere imaju i nedostatke. Dok pojedine stranice sa Fake News prate milioni ljudi, nekim kandidatima EU nije moguće da sa svojim idejama dođu do korisnika.

Finkinju Auru Sallu, bivša savjetnica pri Evropskoj komisiji, to jako frustrira. "Ne možete uključiti reklamu, ako je na Vašem profilu druga zemlja. Kod mene je to Belgija, tako da u Finskoj ne mogu ništa uraditi." Aura dodaje i da dugo traje dok FB ne uključi reklamu. Jedini put za žalbu ili postavljanje pitanja je online-put. A onda kao odgovori stižu automatske poruke. "Na kraju ni ne znate zbog čega neka izborna reklama nije prihvaćena."

Zdrava skepsa

Juliane von Reppert-Bismarck odabrala je drugi način za borbu protiv propagande. Jako su je zabrinjavale kampanje širenja dezinformacija i nedostatak kritičnog odnosa mladih korisnika socijalnih medija. Stoga je okončala karijeru novinarke i osnovala "Lie Detectors". Ona i njen tim obilaze škole i obučavaju učenike koji će sutra biti birači kako da prepoznaju manipulaciju. To za sada rade u Austriji, Belgiji i Njemačkoj.

Juliane von Reppert-Bismarck (Lie Detectors, Founder and Director, Germany) | Plenary Session: Four against fake—media and information literacy in the digital age

Juliane von Reppert-Bismarck je osnovala firmu Lie Detectors i sa svojim timom obilazi škole i trenira učenike kako da prepoznaju manipulaciju

Ona mladima poručuje:  'Prije su vam govorili, ne uzimaj slatkiše od nepoznatih ljudi!, a ja vam sada kažem  'Ne vjerujte tweetovima nepoznatih ljudi'."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije