Kosovo: Kraj političkog zastoja?

Bulevar Zahir Pajaziti u centru kosovske prijestonice Prištine ovih dana bliješti u prazničnoj novogodišnjoj rasvjeti. Male drvene kućice, ukrašene šarenim božićnim ukrasima, pozivaju da se svrati na kuvano vino ili na hot dog. Pješačka zona u Prištini veoma je popularna među ovdašnjim ljudima i zimi – ovdje se okupljaju kako bi prošetali u dobrom raspoloženju, naročito ovih dana kada svečana svjetla osvjetljavaju duge večeri.

Prosvjetljenje – to žele mnogi ljudi na Kosovu i za svoje političare. Jer 28. decembra građani po drugi put ove godine izlaze na parlamentarne izbore. Prema mišljenju mnogih građana, tih deset mjeseci obilježeno je političkim teatrom – a većina je sada umorna.

Dvadesetosmogodišnji student Liridon Spahiu, koji se s prijateljima sastaje pored prazničnih kućica na Bulevaru Zahir Pajaziti, kaže da ga politika zanima – u principu. „Moramo da se interesujemo, htjeli mi to ili ne.“ Za njega je jasno da ovako više ne može da se nastavi. „Tokom proteklih mjeseci svi smo se sve više pitali: šta se, zaboga, dešava s ovom zemljom i s ovom politikom?“

Beskrajna blokada

Šta se dogodilo? Rezultat parlamentarnih izbora od 9. februara 2025. donio je dotad vladajućoj ljevo-nacionalnoj stranci Samoopredjeljenje, koja je imala apsolutnu većinu, svega 42 posto glasova. S druge strane, blok desnog centra, sastavljen od Demokratske partije Kosova (PDK), Demokratskog saveza Kosova (LDK) i Alijanse za budućnost Kosova (AAK), zajedno je osvojio samo 46 posto. Preostali glasovi pripali su manjinskim zajednicama u zemlji. Ni jedna ni druga politička formacija time ne raspolažu većinom od 61 glasa u kosovskom parlamentu koji broji 120 poslanika.

Kao najjača poslanička grupa, Samoopredjeljenje je s aktuelnim premijerom Aljbinom Kurtijem imalo pravo da predloži kandidata za predsjednika parlamenta. Međutim, bilo je potrebno više od pola godine, više od 50 glasanja i presuda Ustavnog suda da bi krajem avgusta bio pronađen kandidat Samoopredjeljenja Dimalj Baša, koji je dobio i nekoliko glasova iz protivničkog bloka.

„Interesi građana su drugorazredni“

Predsjednik parlamenta je na Kosovu ključna figura za pokretanje političkog procesa nakon izbora, jer samo on može da odredi dnevni red i time pokrene rad parlamenta. Od kraja avgusta započeli su pokušaji formiranja vlade s parlamentarnom većinom. Međutim, pregovori Aljbina Kurtija s opozicijom ostali su bez uspjeha. Ni višestruki razgovori kod kosovske predsjednice Vjose Osmani nisu pomogli. Dana 20. novembra 2025. predsjednici nije preostalo ništa drugo nego da raspusti parlament i raspiše vanredne izbore za 28. decembar.
Za kosovsku politikološkinju Doniku Emini „jasno se pokazalo da su interesi zemlje i građana drugorazredni za političku elitu“, kako je rekla za DW. „Važno je da stranke pokažu političku zrelost tako što će biti spremne da formiraju koalicije“, ističe Emini. Ipak, ona vidi malu nadu za promjenu – Kurti i Samoopredjeljenje su se posljednjih sedmica pokazali otvorenijim prema drugim strankama, što bi moglo da ukaže na kraj zastoja nakon izbora.

Jedna od najsiromašnijih zemalja Evrope

Zapravo, godina koja se bliži kraju zbog političkog zastoja bez presedana predstavlja izgubljenu godinu za Kosovo – u situaciji u kojoj su zemlji hitno potrebne socijalne i ekonomske reforme te pomaci u oblasti vladavine prava.

Najmlađa država Evrope spada među najsiromašnije na kontinentu. Zvanična stopa nezaposlenosti iznosi preko 25 posto, a među mladima je još veća. Oko petine stanovništva živi ispod granice siromaštva, ne postoji sistem općeg zakonskog zdravstvenog osiguranja, a u obrazovanju nedostaje kvalifikovanog kadra i opreme. Sve to je već prethodnih godina dovelo do masovnog egzodusa mladih ljudi iz zemlje – trend se nastavlja.

Novčane doznake dijaspore, od kojih Kosovo u velikoj mjeri zavisi, činile su tokom prethodne decenije između 12 i 18 posto BDP-a, dok su 2024. godine iznosile oko 13 posto. Zbog političkog zastoja nisu mogla da budu iskorištena sredstva EU u iznosu od oko 820 miliona eura. Zemlja nije uspjela da usvoji budžet za 2026. godinu, kao ni reforme pravosuđa i važne ekonomske zakone.

Kurtijeva „politika suvereniteta"

Tome se pridružuje i odsustvo rješenja u sukobu sa Srbijom. Evropska unija već godinama vrši pritisak na Kosovo da postigne „kompromis“ – njega su bivše kosovske vlasti u Prištini potpisale s Beogradom pristajući na takozvani Briselski sporazum – koji za sadašnje vlasti na Kosovu sadrži djelimično neprihvatljive uslove, poput stvaranja kolektivnog statuta za srpsku manjinu. To bi, prema mišljenju mnogih kosovskih političara, moglo dovesti do mogućnosti da Beograd dugoročno blokira Kosovo, jer su organizacije i institucije srpske manjine pod kontrolom vlade Srbije.

Nasuprot tome, lijevo-nacionalni premijer Kurti i njegova stranka Samoopredjeljenje već godinama vode „politiku suvereniteta“, čiji je glavni cilj bio uklanjanje paralelne države Beograda na sjeveru Kosova. Premijer Kurti je ovu politiku djelimično sprovodio veoma konfrontativno i nespretno. Na kraju su on i njegova vlada u sukobu sa Srbijom predstavljeni kao negativci. Kosovo je sankcionisano – i to zato što EU nije željela da rizikuje sukob sa Srbijom.

Tek prije nekoliko dana EU je najavila odmrzavanje zamrznutih finansijskih sredstava za Kosovo. Razlog: nakon lokalnih izbora u oktobru 2025. godine, u opštinama na sjeveru zemlje ponovo su na vlasti gradonačelnici stranke „Srpska lista“, koju kontroliše Beograd, a koja je bojkotovala lokalne izbore 2023. godine.

Nezadovoljstvo i očekivanja

Među šetačima u pješačkoj zoni Prištine ove teme igraju relativno malu ulogu. Šezdesetpetogodišnji penzioner Nuhi Asllani se žali: „Svi smo nezadovoljni – kako i ne bismo bili?!“ On ne vjeruje da će parlamentarni izbori 28. decembra donijeti promjene nabolje. „Blokada će se sigurno nastaviti“, smatra on.

Pedesetogodišnji trgovac Nazmi Gaši daje političarima savjet za period nakon izbora: „Rezultati nisu najvažniji – važno je da se stvori svijest da mora da se postigne dogovor.“
I Liridon Spahiu se nada da su stranke prepoznale zamor birača od politike. „Ljudi više ne žele politički ego, već rad, posvećenost zemlji i bolji život za svakog od nas.“