Izbjegli Sirijci u Njemačkoj o situaciji na grčko-turskoj granici | Evropa | DW | 15.03.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropa

Izbjegli Sirijci u Njemačkoj o situaciji na grčko-turskoj granici

Izbjeglice koje su 2015. godine došle u Njemačku ne slažu se u pogledu prikladnog odgovora na vanredne situacije na grčkoj granici. Ali svi misle da su oni, koji ostanu tamo, žrtve nehumane politike.

"Erdogan zlostavlja izbjeglice. Koristi ih u svoje svrhe i igra se sa njihovom sudbinom. Zato im treba pomoći", kaže M.S. koja ne želi da joj se navede ime i prezime. Ali za sirijsku izbjeglicu, koja je pobjegla u Njemačku prije gotovo pet godina, nema sumnje:ljudi, koji su u ničijoj zemlji između Turske i Grčke, žrtve su cinične politike. „Ne gledaju se kao pojedinci, već samo kao manevarska masa. Apsolutno su ovisni o zaštiti, a mogu je pronaći samo u Europi. Zbog toga bi evropske zemlje trebale prihvatiti izbjeglice", kaže u intervjuu za DW.

Hassan al-Masry to vidi drugačije. Mora se dobro pogledati ko je na grčkoj granici: "Za one koji dolaze direktno iz Idliba, treba otvoriti granicu. Ali oni koji već godinama žive i rade u Turskoj: koji bi razlog trebao biti da dođu u Evropu?"

Mnogi su se već dobro integrisali u njemačko društvo

Mnogi su se već dobro integrisali u njemačko društvo

Hassan al-Masry također je u Njemačku došao iz Sirije prije otprilike pet godina, 2015. godine, kada je primljen posebno veliki broj izbjeglica. Bilans njegovog života ovdje je prosječan. Olakšanje zbog toga što ga je Njemačka prihvatila je pomiješano sa zabrinutošću zbog teške društvene klime. "Rasizam se u Njemačkoj povećava", kaže on u intervjuu za DW i dodaje: "Uspon ove desničarske stranke (AfD) nije blagoslov."

Podijeljena mišljenja

Oba primjera pokazuju: Sirijci koji su već stigli u Evropu različito ocjenjuju prijem novih izbjeglica. M.S. i al-Masry u tom pogledu imaju različita mišljenja.

Ahmad Mahmoud, koji je u Njemačku došao 2o15. godine, smatra da se trebaju prihvatiti oni koji su zaista u nevolji. Erdogan je iskorištavao ljude. Na granicu ih je namamio lažnim obećanjima. Mnogima se mora pomoći, ali u skladu sa zakonom. Ona odbacuje ilegalne prelaske granice. "Inače će ljudi još više odbijati izbjeglice".

To sasvim drugačije vidi „Mustafa" (pravo ime poznato redakciji). U Njemačkoj ima i nekih arogantnih ljudi koji su neprijateljski naklonjeni prema izbjeglicama. Ali većina ne bi imala ništa protiv pridošlica. "Rasizam je u Njemačkoj niži nego bilo gdje drugdje." Stoga apeluje na njemačko društvo da primi više izbjeglica. "Ljudi su vidjeli granatiranje i uništavanje i sada žive u stalnom strahu. Treba im pružiti pomoć."

Uglavnom uspješna priča

Koliko god bili različiti stavovi o prijemu novih izbjeglica, iskustva ljudi koja su 2015. došli u Njemačku jednako su različita, kaže Karl Kopp, referent u nevladinoj organizaciji Pro Asyl. "Oni koji imaju status izbjeglica također su iskusili mnoge poteškoće. Ali po našem iskustvu, oni se još uvijek pokušavaju integrisati u Njemačku što je brže moguće. Većina kaže da su sretni što mogu biti na sigurnom. Oko 50 posto onih koji su tada pobjegli u Njemačku sada su na poslu. Bez obzira da li kao radnici u nekom preduzeću, da li su samostalni poduzetnici ili studitraju. Svi oni samo mogu govoriti o uspješnoj priči."

Karl Kopp

Karl Kopp

S druge strane, drugim izbjeglicama i ne ide baš tako dobro. "Takođe znamo puno ljudi koji imaju samo status supsidijarne zaštite," kaže Karl Kopp. "Ovo blokira njihovo spajanje sa porodicom i to odlaže na duže vrijeme." To značajno utiče na pogođene s obzirom da je njihova rodbina još uvijek u izbjeglištvu ili se nalazi u ratnoj zoni".

Sve u svemu, kaže Kopp, kod tražilaca zaštite se nailazi kod pomiješanog bilansa. „ Oni koji sud obili izbjeglički status su veoma zahvalni  i žele biti dio njemačkog društva".

Svjesnost da im se ipak sreća osmjehnula

Izbjeglice se slažu oko jedne stvari: situacija se promijenila. "Do 2014. sam živio na području koje je" Islamska država "(IS) stavila pod svoju kontrolu", prisjeća se Ahmad Mahmoud. "Zbog toga sam pobjegao. Prošao sam preko kurdskih područja u Siriji do Turske, tamo se zadržao tri dana, a zatim otišao u Grčku. Bilo je mnogo organizacija koje su nam pomogle da putujemo dalje." Danas je, napominje on, izbjeglicama mnogo teže".

"Većina ljudi zna situaciju u kojoj se sada nalaze ljudi na tursko-grčkoj granici. I oni su došli tim putem. Kako su došli preko Lezbosa. Oni znaju mjesta. Znaju more, oni znaju ljepotu  krajolika, ali oni također zna smrtonosne opasnosti ove rute", kaže Karl Kopp. S obzirom na trenutnu situaciju, oni su svjesni jedne stvari: "Imali su sreće samo zato što su došli ranije."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android