1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Naredni mjeseci će biti najteži u istoriji EU"

18. septembar 2022

Bugarski politikolog Ivan Krastev ne vjeruje da će se rat u Ukrajini brzo završiti. Finansijska kriza, inflacija i cijene energenata „izazvaće ogromne turbulencije“ u EU.

https://p.dw.com/p/4Grhc
Bulgarien l Politologe Ivan Krastev
Foto: Nadezhda Chipeva

Dojče vele: Gospodine Krastev, ukrajinska vojska trenutno postiže impresivne vojne uspjehe u kontraofanzivi protiv ruskih trupa u svojoj zemlji. Hoće li se uskoro završiti rat u Ukrajini?

Ivan Krastev: Ratovi proteklih decenija se nikada nisu završili, ratna dejstva su u jednom trenutku jednostavno zamrznuta. To će se vjerovatno desiti i u ovom ratu. Biće primirja, ali pravog mira ne. Čujemo i čitamo da Rusija priprema „referendume o nezavisnosti“ u oblastima pod kontrolom Moskve, što predstavlja de fakto aneksiju ovih teritorija. Pod ovim uslovima mirovni pregovori su nemogući.

Ruska propaganda tvrdi da je Rusija odavno pobijedila Ukrajinu. Sada se bore protiv NATO-a koji vodi rat ukrajinskim topovskim mesom. Da li je Moskva u pravu?

U svakom ratu obje strane tvrde da pobjeđuju. Rusija je zaista započela rat kao „specijalnu operaciju“, vjerujući da za nekoliko nedelja više neće biti prozapadne Ukrajine. U tom smislu, Rusija je već izgubila, jer nije postigla ovaj cilj.

Tvrdnjom da se Ukrajini zapravo bori protiv Zapada pokušava se odgovoriti na dva pitanja. Prvo, zašto Rusi ubijaju ljude u Ukrajini sa kojima su nekada živjeli? I drugo, zašto Rusija nema očekivanu vojnu nadmoć? Jedino objašnjenje koje izgleda uvjerljivo u oba slučaja: Rusija se bori protiv cijelog Zapada. Teza je: Zapad je izdao Rusiju, Rusija je žrtva a ne agresor.

Čini se da je ovaj stereotip dobre Rusije naspram loše Ukrajine i Zapada široko rasprostranjen. Ruski TV voditelj Vladimir Solovjov nedavno je rekao sljedeće: Da, Rusi nisu najbogatiji narod, nemaju najveći očekivani životni vijek, ali se bore na strani dobra. Da li tako misle svi Rusi?

Predstavljanje Rusa kao „izabranog naroda“ koji nastavlja da spašava svijet nije ništa novo. Ono što je novo je, međutim, da ova ideja nema uporište u ruskom društvu. Pojavilo se potrošačko društvo koje je spremno da prihvati vojne operacije na postsovjetskom prostoru, ali ne i ideju misionarskog samožrtvovanja. Upravo zbog toga ruska vlada pokušava da zaštiti ljude u velikim gradovima od onoga što se dešava u ratu. U Moskvi ili Sankt Peterburgu jedva da možete vidjeti zloglasni Z simbol.

Da li to znači da sankcije utiču na rusko stanovništvo?

One će svakako imati efekta srednjeročno, ali do sada nisu imali veći uticaj na svakodnevni život običnih Rusa. Pogođeni su samo urbana srednja klasa i poslovna elita, odnosno oko deset miliona Rusa koji putuju u inostranstvo. Ovo je postalo mnogo komplikovanije. Osim toga, kada su u inostranstvu, tamo ih sada gledaju s podozrenjem. Oni su pravi gubitnici u ovom ratu na ruskoj strani.

A ko je pobjednik? Još jedan moskovski propagandni stereotip tvrdi da su jedini pobjednici SAD. Ima li tu istine?

Da, ruska propaganda neumorno tvrdi da su sve što se dešava u svijetu uzrokovale SAD i da rezultira dobitkom za SAD. U stvarnosti, međutim, ekonomska šteta izazvana ovim ratom se mnogo bolnije osjeća u Evropi nego u SAD. Istovremeno, Evropa je takođe bolno osjetila svoju zavisnost od Sjedinjenih Država. Paradoksalno, malo ko je više doprinio ovoj rastućoj zavisnosti od predsjednika Putina. Tvrdeći da SAD profitiraju od rata, Moskva pokušava da zabije klin između Brisela i Vašingtona. Ruska propaganda to stalno ponavlja: ​​cijene nafte i gasa u EU rastu, ali SAD nisu pogođene, one prodaju svoj tečni gas.

SAD takođe prodaju svoje oružje.

U slučaju Ukrajine, oružje se prije poklanja. Da, američko oružje i SAD su zaista ključni faktor u ovom ratu. Međutim, ruski narativ pokušava da reinterpretira cijelu stvar: SAD nisu samo umiješane, one su takođe htjele i pokrenule rat. Ali ova priča nije nimalo ubjedljiva. Jer prije napada Rusije, SAD su bile strateški fokusirane na Kinu i učinile su sve da spriječe ovaj rat.

Kako će rat uticati na sljedeće predsjedničke izbore u SAD?

Amerika je dramatično podijeljena u mnogim aspektima, a Ukrajina nikako nije u fokusu javne debate. Izbori za Senat i Kongres u novembru biće odlučujući. Do prije dva mjeseca se činilo da će demokrate izgubiti oba doma parlamenta. To bi masovno ojačalo pozicije Donalda Trampa. Može se zamisliti da sljedeći predsjednik Tramp s radošću tvrdi da je rat u Ukrajini bio - Bajdenov rat. Ali, ako demokrate zadrže kontrolu nad Senatom i Kongresom, pitanje za republikance je: da li je Tramp pravi kandidat?

Uvijek iznova se govori da su SAD i Rusija na ivici nuklearnog rata. Da li biste se složili sa tim?

Opasnost postoji, ali trenutno nije toliko ozbiljna. Jer, jedino na čemu Rusi i Amerikanci trenutno zajedno rade je sprečavanje nuklearne eskalacije. Ali, veliki rizik predstavljaju ukrajinske nuklearne elektrane. Borbe se vode opasno blizu objekata, samo jedna greška može dovesti do dramatičnog razvoja događaja. Upotreba nuklearnog oružja postaje vjerovatnija samo u slučaju ogromnog vojnog uspjeha Ukrajine. Ili ako Kijev pokuša da povrati Krim.

Hoće li Moskva rat izvoziti u druge zemlje, Moldaviju ili baltičke države?

To zavisi od toka rata u Ukrajini. U ovom trenutku Rusija pokušava da izbjegne široku mobilizaciju. Moskva ni pod kojim uslovima ne želi da šalje sinove urbane srednje klase na front. U zavisnosti od toga kako se stvari odvijaju u Ukrajini, Rusija bi zapravo mogla da napadne Moldaviju - ali ne i baltičke države. One su članice NATO-a i ako bi ih napala onda bi to bio sasvim drugačiji rat.

Bugarski politikolog Ivan Krastev je šef Centra za liberalne strategije u Sofiji i stalni saradnik Instituta za humane nauke (IVM) u Beču.

Intervju je vođen 06.09.2022 i ažuriran 12.09.2022.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu