1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Italija: novi čin u krizi vlade

27. januar 2021

S napetošću Talijani prate pad vlade Giuseppea Contea. Ali to im je i zabavno. Jer prava kazališta i kina su zatvorena zbog pandemije pa dobro dođe malo političkog teatra.

https://p.dw.com/p/3oTTx
Italien Ministerpräsident Giuseppe Conte
Foto: Piero Tenagli/IPA/ABACA/picture alliance

Italija je navikla na krize vlade, ali pad vlade usred pandemije je ipak nešto novo. Novine i televizijski programi prate samo jednu temu. Zastrašujuću i zabavnu dramu koju inscenira predsjednik vlade Giuseppe Conte.

Dok Europska komisija u Bruxellesu i osobito talijanska poduzeća i poslovni ljudi čekaju na plan oživljavanja gospodarstva iz Rima, tamošnji političari se prije svega bave sobom i pitanjem vlasti. 66. talijanska vlada nakon Drugog svjetskog rata je pala zbog prijepora oko programa obnove, oko 200 milijardi eura koje na raspolaganje stavlja Europska unija. Najmanji partner u vladajućoj koaliciji, lijevo-liberalna stranka Italia viva bivšeg socijaldemokrata i bivšeg predsjednika vlade Mattea Renzija napustila je koaliciju. Nestranački predsjednik vlade Giuseppe Conte smatrao je da mora podnijeti ostavku iako je dobio povjerenje u oba doma talijanskog parlamenta. Većina u Senatu mu je izgledala previše nesigurna za donošenje novih zakona. Jer, tamo bi i dalje ovisio o glasovima senatora iz stranke Italia viva.

Sljedeći, molim!

Sad treba sastaviti 67. talijansku poslijeratnu vladu. Takve krize u Italiji su prije pravilo nego iznimka. Prosječni vijek trajanja talijanske vlade iznosi samo 14 mjeseci. Italija je od rata do sada imala 28 premijera. Sadašnji „predsjednik ministarskog vijeća" – tako mu je službeni naziv – Giuseppe Conte ima dobre izglede da i treći put sastavlja vladu. 2018. je, nakon pobjede lijevih i desnih populista, Pokreta pet zvijezda i Lege, odabran kao kompromisni kandidat. A onda je desno-ekstremni Matteo Salvini mislio da sam može postati predsjednik vlade. Ali nije uspio zato što je Conte na iznenađenje mnogih uspio nagovoriti socijaldemokrate i lijeve populiste na koaliciju protiv Salvinija.

Renzijeva osveta

Ali ta koalicija je već od rujna 2019. na nesigurnim temeljima jer je bivši predsjednik vlade Matteo Renzi napustio socijaldemokrate i sa skupinom pristaša osnovao novu lijevo-liberalnu stranku koja je postala treći koalicijski partner. Renzi koji je na posljednjim parlamentarnim izborima 2018. doživio katastrofalan poraz od populista smišljao je osvetu. Sad je vidio šansu da sruši Contea i blamira Pokret pet zvijezda.

Giuseppe Conte je posljednjih tjedana pokušavao spasiti koalicijsku vladu. Ali žalio se da Matteo Renzi nikad nije jasno rekao što zahtijeva da bi ostao u vladi niti kako bi sastavio novu vladu. Renzi, koji je jako umišljen, išao je po TV-emisijama i objašnjavao da pad vlade koristi Italiji i da bi se zemlja mogla bolje boriti protiv pandemije. Ali, birači nisu povjerovali tom bivšem socijaldemokratu. Dvije trećine Talijana smatraju Renzijev potez pogrešnim. Glavni urednik novina L'Espresso Marco Damilano oštro kritizira političku elitu u Italiji. Kaže da je taj teatar „potpuno ignoriranje, ako ne i uvreda gledatelja". U najtežoj gospodarskoj krizi nakon Drugog svjetskog rata bi ta zemlja morala imati druge brige, kaže on. 

Ured predsjednika Vlade u Rimu
Ured predsjednika Vlade u RimuFoto: FABIO FRUSTACI/ANSA/picture alliance

Mattarella postavlja skretnice

Nakon pada druge Conteove vlade na potezu je talijanski predsjednik Sergio Mattarella. On će idućih dana u predsjedničku palaču pozvati čelnike svih parlamentarnih stranaka. Socijaldemokrat Mattarella će sondirati isplati li se još jednom sastavljanje vlade povjeriti Conteu. Mogao bi sastavljanje vlade povjeriti i nekomu drugomu. Ako on ne uspije mogla bi biti uspostavljena takozvana „tehnokratska vlada", ali koja također treba povjerenje obaju domova parlamenta. Mogući su, naravno, i novi izbori. Ali većina stranaka ih želi izbjeći, osim desno-populističke Lege i desno-radikalne Fratelli d'Italia (Talijanska braća).

Izbori bi koristili desnici

Regularno legislativno razdoblje traje još do proljeća 2023. godine. Prema ispitivanjima javnog mnijenja u slučaju prijevremenih izbora katastrofalno bi izgubili lijevi populisti Pokreta pet zvijezda. Njihov postotak osvojenih glasova bi bio prepolovljen. Matteo Renzi ne bi imao izgleda ponovo ući u parlament. Socijaldemokrati bi ostali podjednako jaki. Umjerena desnica Forza Italia, stranka Silvija Berlusconija, također bi jako izgubila. Najjača stranka postala bi Lega Mattea Salvinija. Zato Salvini trijumfira i već se vidi u ulozi sljedećeg predsjednika vlade. Ali, desni tabor ne bi imao većinu iako bi i desno radikalni Fratelli povećali svoj udio s četiri na 17 posto. Osim toga sadašnji zastupnici se ne žele odreći svojih mandata i velikih plaća. Već sad je jasno da mnogi od njih ne bi ponovo ušli u Zastupnički dom ili Senat. Jer, parlament je već donio odluku o smanjenju broja zastupnika s 950 na 600.

Mission impossible?

Giuseppe Conte će po svemu sudeći pokušati sastaviti novu, svoju treću vladu. Izgledi su dobri jer talijanski zastupnici često mijenjaju pripadnost zastupničkom klubu ili stranci ovisno o tomu što je važnije za vlastito preživljavanje. Primjerice u ovom legislativnom razdoblju je samo vladajuću stranku Pokret pet zvijezda napustilo 48 zastupnika ili senatora. Razlog bi mogao biti i to što zastupnici Pokreta pet zvijezda velik dio svojih plaća moraju predati u stranačku blagajnu. Mnogi to nisu činili, pišu talijanski mediji. Conte bi mogao nastojati neovisne ili liberalne zastupnike pridobiti da glasuju za njega kako bi izbjegli skretanje udesno u slučaju novih izbora.

Kad se gleda dužina mandata najuspješniji talijanski premijer je dosad bio Silvio Berlusconi. Ovaj 84-godišnjak, čiju vladavinu su pratili brojni skandali, i danas ima utjecaja u Rimu sa svojom strankom Forza Italia i još nije odustao od povratka u nacionalnu politiku. Trenutno je on zastupnik u Europskom parlamentu. A što se tiče dužine mandata Giuseppe Conte je na 11. mjestu, odmah iza Mattea Renzija.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android