Vatreni front zamrznutog sukoba

Alep, Palmira, Mosul – gradovi u Siriji i Iraku su ove godine najviše bili pominjani u medijima. Prošle i pretprošle godine je rat u Siriji bio u sjenci dešavanja u Ukrajini. Sada je obrnuto. Vijesti o borbama u Donbasu su gotovo iščezle iz svjetskih medija.

Ipak tamo i dalje ljudi ginu gotovo svakodnevno. Dogovor o primirju se redovno krši. Posmatračka misija OEBS sve ima detaljno zabilježeno: samo ove godine 300.000 slučajeva nepoštovanja primirja. Iza tih brojki se krije grozna realnost Donbasa: rat separatista i ukrajinske vojske. A između njih civilno stanovništvo osuđeno na humanitarnu pomoć, razrušene kuće, uništena strujna mreža, vodovod i gasovod.

Diplomatski neuspjesi

Poboljšanju bi trebalo da doprinesu redovni sastanci kontakt-grupe zadužene za primjenu sporazuma iz Minska. Ali nijedan od brojnih poziva za obustavu vatre do sada nije urodio plodom. Najnoviji pokušaj od 24. decembra je poziv na primirje za vrijeme božićnih praznika.

Pregovora se i na najvišem međunarodnom nivou, posebno u okviru takozvanog Normandijskog formata. Sredinom oktobra u Berlinu, Angela Merkel, Fransoa Oland, Petro Porošenko i Vladimir Putin postigli su dogovor o izradi smjernica za primjenu sporazuma iz Minska. Do danas od toga nema ništa.

Vlada u Kijevu i dalje se izjašnjava za sporazum iz Minska. Pred generalnom skupštinom UN, u septembru 2016. godine, Porošenko je naglasio: „Ukrajina ostaje privržena političko-diplomatskom rješenju situacije u Donbasu. Mi smo miroljubiva nacija." Za domaću publiku Porošenko bira druge reči: „Kada gledam u oči naših ratnika, kada vidim koliko vješto barataju sa oružjem, onda sam siguran: Ukrajina će svakako pobijediti", kazao je 14. oktobra na Dan branilaca Ukrajine.

Prećutne ofanzive

Ukrajina zvanično govori da njene snage ne preduzimaju ofanzive. Ali očigledno je da obje strane pokušavaju da uspostave kontrolu u pojedinim mestima. Situacija je eskalirala 18. decembra. U Svitlodarskoj zoni, sjeverozapadno od grada Debaljceve, vode se žestoke borbe. Za početak sukoba strane se međusobno optužuju. Pet ukrajinskih vojnika je ubijeno.

„U posljednjih pet mjeseci bilo je velikih vojnih gubitaka", kaže Andrij Lisenko, portparol ukrajinskog ministarstva odbrane. OEBS je samo tog dana evidentirao 2.900 eksplozija, najviše u blizini Debaljcevea i Svitlodarska. Ukrajinska strana je priznala da je preduzela osvajanja. Lisenko za DW kaže da je vojska napredovala kilometar do kilometar i po. „Zauzeli smo tri uzvišice koje su na veoma dobrom mjestu. Sa njih se vidi Gorlovka. Prema sporazumu iz Minska, to je ukrajinska teritorija", rekao je portparol.

Obje strane se uvijek iznova približavaju takozvanim kontaktnim linijama, zoni, koja bi prema sporazumu iz Minska zapravo trebalo da bude neutralna. Posmatrači OEBS su to potvrdili. „Na tom području se postavljaju nova uporišta koja idu u pravcu kontakt-linije", izjavio je Aleksander Hug, zamjenik šefa posmatračke misije u Ukrajini.

Na taj problem ukazuje i Elmar Brok, predsjednik spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta. On za DW navodi da je povlačenjem teškog naoružanja „nastala siva zona u koju vojnici sada ulaze". Obje strane su aktivne, „tako da sa ručnim naoružanjem dolazi do okršaja i borbi u kojima ima sve više mrtvih".

U svakodnevnim izvještajima OEBS-a može se pročitati da obje strane nastoje da uspostave kontrolu nad novim teritorijama. Recimo u izvještaju od 15. juna 2015. godine stoji da je mjesto Kominternove, u blizini Mariopolja pod kontrolom ukrajinske vlade, da bi 16. januara 2016. OEBS zaključio da je mjesto pod kontrolom separatista. Sa druge strane ukrajinska strana je od separatista preuzela kontrolu nad mjestom Vodjane.

Nema političke volje

Kraj rata se ne nazire. Ni Rusija, koji podržava separatiste, ne preduzima ništa kako bi se riješio sukob. „Čak bih rekao da je ruska strana sasvim zadovoljna trenutnom situacijom. Ukrajinu može da drži u zavisnom položaju", smatra Štefan Majster iz Njemačkog društva za spoljnu politiku. Stručnjak za Rusiju međutim ni kod ukrajinske strane ne vidi političku volju za primjenu sporazuma iz Minska. Porošenko nema interesa da primjeni sporazum, ali nema ni političkog kapitala – svaki njegov ustupak izazvao bi negodovanje političkih protivnika, medija i građana.

Isto misli i Vadim Karasjov. Ukrajinski stručnjak kaže da Porošenko ima mnogo domaćih neprijatelja. On ne može da popušta separatistima jer bi mu opozicija zamjerila zbog nepatriotskog ponašanja. Kijev nema strategiju. Taktika je čekanje: „Ali sukob ne može da se zaledi. To pokazuju borbe u pojasu Svitlodarska", dodaje Karasjov.

Pogledajte i galeriju fotografija koje je snimio reporter DW na „ničijoj zemlji":