Istorijski sporazum ili istorijska greška?

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu nazvao je sporazum istorijskom greškom. Svijet je postao mjesto opasnog življenja zato što je najopasniji režim uspio napraviti iskorak kada je u pitanju njegov atomski program, rekao je Netanjahu. Skoro cijeli njegov kabinet stavio se iza premijera. Šef diplomatije Avigdor Liebermann nazvao je privremeni sporazum najvećom diplomatskom pobjedom Islamske republike Iran od tzv. Homeinijeve revolucije.

Drugi političari su čak uporedili ovaj "deal" sa Minhenskim sporazumom iz 1938, koji je otvorio put ka Drugom svjetskom ratu i holokaustu. Samo je izraelski predsjednik Shimon Peres pozvao na suzdržanost, možda i zbog ionako narušenih odnosa između Izraela i SAD-a. Peres je rekao da je to ionako prelazni sporazum i da se on može pokazati samo na djelu a ne na riječima.

Izraelski mediji izdiferenciraniji

Izraelska štampa izdiferencirano piše o sporazumu sa Iranom. "Izrael će se, kao i svaka druga zemlja u regionu, morati naviknuti na novi status Irana i na to da je to sada zemlja u ubrzanom, nuklearnom razvoju", primjećuje ironično Nahum Barnea u dnevniku "Yedioth Ahronoth" i zaključuje: To nije dobro ali nije ni smak svijeta. Svaki Izraelac, bio on ekspert ili ne, to će razumjeti."

U komentaru objavljenom u listu"Ma'ariv", novinar Nadav Eyal piše da to za Izrael nije ponavljanje "Minhena 1938." niti da je dogovor jedna vrsta Versajskog sporazuma za Iran. On dodaje da je ovaj prelazni sporazum bolji nego nastavak statusa quo. Novinar primjećuje i da je sporazum napravljen upravo u eri Benjamina Netanjahua kao premijera Izraela, koji je rješavanje spora oko iranskog nuklearnog programa proglasio svojim ključnim zadatkom i koji se još nije umorio od toga da u svakoj prilici ukazuje na Iran, kao veliku prijetnju za opstanak Izraela. No, Izrael je prilično usamljen u tom stavu a podršku mu daju samo Saudijska Arabija i još neke države Zaliva, koje također kritikuju sporazum sa Iranom.

"Stav izraelske vlade nije konstruktivan"

Iransko-izrealski analitičar Meir Javedanfar smatra da izraelski stav ne iznenađuje ali da nije konstruktivan. "Mislim da je ovaj prelazni sporazum dobar jer blokira dva načina na koja Iran može doći do atomske bombe. Jedan je da se zaustavi proces obogaćenja uranijuma i neutralizuju zalihe 20 posto obogaćenog uranijuma, ali i neutralizacija zaliha pet posto obogaćenog uranijuma. A drugi način je blokiranje dobijanja plutonijuma taloženjem u teškoj vodi. Dakle sporazum to onemogućava zato što je njime predviđena obustava radova na izgradnji reaktora u Araku. Shodno tome Iran nema mogućnost da da napreduje u proizvodnji atomske bombe, ako jednog dana odluči da je napravi. Pored toga Iran će morati dozvoliti svakodnevne posjete inspektora Međunarodne agencije za atomsku energiju, koji će obilaziti nukelarne elektrane." Odlučujuće je međutim šta će se desiti u narednih šest mjeseci, zaključuje Iransko-izrealski analitičar Meir Javedanfa.

Sporazum ne daje povoda za slavlje, ali nije ni totalna katastrofa, smatra Emily Landau, ekspertica za Iran sa Instituta za nacionalnu sigurnost u Tel Avivu. Ona ipak upozorava na opasnost ukidanja sankcija, jer one su i dovele Iran za pregovarački sto. "U narednih šest mjeseci ćemo vidjeti kako se pregovora o detaljima sporazuma. Iranci će svaku klauzulu staviti pod znak pitanja i reći ne, tako se nismo dogovorili, pogrešno ste nas razumjeli. A istovremeno će pokušati da se oslobode ili da ublaže preostale sankcije", kaže Emiliy Landau.

A to je ono što je posebno razbjesnilo izraelskog šefa vlade. Sankcije su uvođene godinama da bi se sada ukinule zahvaljujući kozmetičkim koncesijama od strane Irana, smatra premijer Netanjahu. On dodaje i da su se zapadni političari olako prepustili šarmu novog iranskog predsjednika Hassana Rouhanija, iako je prije samo nekoliko dana ajatolah Ali Khamenei nazvao Izrael pobješnjelim psom. Izrael , zaključio je Netanjahu, ne osjeća neikkave obaveze prema ovom sporazumu.

Autori: Tanja Kraemer / Jasmina Rose
Odgovorni urednik: Svetozar Savić