Istorija propalog suđenja?

Prva žrtva misteriozne serije ubistva izgubila je život 11. septembra 2000. godine, posljednja 6. aprila 2006. godine. Osam ubijenih bili su turskog porijekla, jedan je bio rodom iz Grčke. Svi su ubijeni istim oružjem. Isljednici su tapkali u mjestu, sumnjali su da počinioci dolaze sa narko-scene, osumnjičeni su članovi porodica žrtava. Rasistički motivi a potom i desničarsko-ekstremistička pozadina ubistava brzo je isključena. Niko nije priznao odgovornost za napade, izvedene širom Njemačke. U medijima se lakomisleno pisalo i govorilo o tzv."doner-ubistvima".

A onda je u Heilbronnu 26. aprila 2007. godine ubijena policajka Michele Kiesewetter. Niko u tome nije vidio vezu sa drugim neriješenim ubistvima. A i kako bi? Samo četiri i po godine kasnije su - potpuno neočekivano – riješili slučaj i to zahvaljujući jednom drugom krivičnom djelu. Nakon propale pljačke banke u Eisenachu 4. novembra 2011. godine, tijela navodnih počinilaca pronađena su u spaljenoj kamp-kućici. Bili su to Uwe Böhnhardt i Uwe Mundlos. Oni su očigledno oduzeli sebi živote kako bi izbjegli hapšenje. Da su to bili pripadnici desničarske ekstremističke i terorističke grupe "Nacionalsocijalističko podzemlje" (NSU) i da su stajali iza serije misterioznih ubistava postalo je poznato nešto kasnije i to nakon video snimka, poslanog na adresu nekoliko medijskih kuća. Još jednu kopiju video snimka policajci su otkrili u ruševinama stana, koji je raznijet eksplozijom 4. novembra u gradu Zwickau na istoku Njemačke. To je bilo djelo Beate Zschäpe (Čepe), koja je od januara 1998. tu živjela u ilegali sa Bohnhardtom i Mundlosom.

NSU sam sebe razotkrio

Skoro 14 godina nakon osnivanja NSU-a a neposredno nakon smrti svojih prijatelja i ljubavnika 2011.godine, Beate Zschäpe je video sa priznanjem odgovornosti za ubistva stavila u jedan poštanski sandučić, lutala nekoliko dana zemljom, da bi se potom 8. novembra 2011. predala policiji. Njemačka je bila u šoku. Kako je moguće da je NSU tolike godine uspješno i nesmetano ubijala, ostavljajući svoj krvavi trag po čitavoj Njemačkoj? Pored deset ubistava, u strašni bilans djelovanja ovog terorističkog trija ulaze i dva bombaška napada u Kelnu sa više od 20 ranjenih kao i 15 pljački.

Zbog svih ovih nedjela Zschäpe i četvorica optuženih, koji se vode kao pristalice NSU-a, su 6. maja 2013. godine izvedeni pred Viši sud u Minhenu. Nakon dobrih pet godina suđenja i preko 430 dana u sudnici sada se očekuju presude. Tužilaštvo je uvjereno u krivicu Beate Čepe (Zschäpe) i zatražilo je da bude osuđena na kaznu doživotnog zatvora, a s obzirom posebnu težinu zločina i ostanak u zatvoru do kraja života, ukoliko bi joj kazna bila smanjena bila zbog dobrog vladanja ili nekih drugih razloga. Za četiri navodna saučesnika u ubistvu, tužilaštvo je zatražilo kazne od tri do dvanaest godina zatvora.

Merkel obećala potpuno rasvjetljavanje zločina

Ukoliko Sudijsko vijeće kojim predsjedava Manfred Götzl izrekne maksimalnu kaznu Beati Zschäpe (Čepe), prijevremeno puštanje na slobodu bilo bi isključeno. Ali bez obzira na visinu presude koja bude izrečena, sa stanovišta porodica žrtava rasvjetljavanje zločina Nacionalsocijalističkog podzemlja nije uspjelo. Oni su se oslonili na kancelarku Merkel i njene riječi, izrečene 23. februara 2012. godine tokom komemoracije žrtvama NSU: "Učinićemo sve da rasvijetlimo ubistva, otkrićemo saučesnike i sve počinioce dovesti pred lice pravde."

Mnoga pitanja su, međutim, ostala otvorena, kaže Antonia von der Behrens. Berlinska advokatica zastupa na suđenju sina Mehmeta Kubašika, ubijenog 2006. u Dortmundu. Njen klijent vjerovatno nikada neće saznati zašto je njegov otac izabran da bude žrtva. Tu mučnu neizvjesnost, smatraju, nije mogla otkloniti ni Beate Zschäpe. Ona je za ubistva navodno saznavala tek nakon što su bila počinjena. To je tvrdnja, u koju Behrensova ne vjeruje.

Uloga tajne službe za unutrašnjost zemlje nerasvijetljena

Berlinska advokatica je uvjerena da je NSU imala mnogo više pristalica nego što je izvedeno pred sud u Minhenu. "To je bila veoma važna stavka, koja nije rasvijetljena", kaže Antonia von der Behrens. Prema njenom mišljenju, Služba za zaštitu ustavnog poretka (tajna služba za unutrašnjost zemlje) mogla je razriješiti to pitanje. Ona je niz godina mnogo špijuna i informanata ubacila u okruženje NSU-a. Oni ili nisu nikako ili su samo djelomično mogli dati iskaze kao svjedoci u procesu. Ovo se takođe odnosilo na njihove nalogodavce i kontakt osobe u Službi za zaštitu ustavnog poretka. Stoga je tužiteljica Antonia von der Behrens, u svom pledoajeu u decembru 2017. godine, istakla poražavajuću stavku: "Služba za zaštitu ustavnog poretka je sistematski onemogućavala rasvjetljavanje deset ubistava, 43 pokušaja ubistva i 15 pljački."

I istražne komisije tapkaju u mraku

Otvorena pitanja imaju i brojne parlamentarne komisije za istraživanje NSU-zločina. U Bundestagu su postojale dvije, a posljednju je predvodio demohrišćanin Clemens Binninger. I on sumnja u tezu o triju, koji se sastojao od Beate Čepe, Uvea Bohnhardt i Uvea Mundlosa, koji je navodno jedino činio terorističku grupu. "Da li je moguće da su dva muška pripadnika trija činila zločine, ne ostavljajući nikakav trag?", pita se Binninger, koji je u međuvremenu otišao u penziju.

Ovaj školovani policajac bi također želio znati ko je dao "odlučujući impuls" za izbor mjesta zločina i žrtve. Ubistva su počinjena širom Njemačke: u Rostocku i Hamburgu na sjeveru, Dortmundu na zapadu, Kasselu u centru Njemačke i Nirnberg, Minhenu i Heilbronn na jugu. Unatoč mnogim otvorenim pitanjima, Binninger se nada da ostali tužitelji neće posumnjati u postojanje njemačke pravne države. Međutim, njihov skepticizam se nije smanjio. Porodica Kubašik, koju zastupa Antonia von der Behrens, je razočarana. Ona se žali na ono što većina tužitelja i advokata naziva "institucionalni rasizmom": na jednostrane istrage od strane policije, vođene u porodičnom okruženju ubijenih pod sumnjom da su oni imali veze sa trgovinom drogom ili kriminalnim bandama. Stoga je  zaključak do kojeg je došla Behrensova uglavnom negativan, jer „nije bilo političke volje da se razjasni uloga tajne službe".

Državni tužilac ispituje ulogu još devet osumnjičenih

Optužba se odnosi i na kancelarku Merkel, koja je obećala bespoštednu istragu i time probudila velike nade kod porodica žrtava. „To rasvjetljavanje", kaže jasno i glasno advokatica von der Behrens, „je propalo." Pod tim ona podrazumijeva ne samo krivično-pravnu propast, kada je u pitanju suđenje članovima NSU u Minhenu, već i političku. Teški propust i zakazivanje države nije imalo nikakvih konsekvenci, koje bi se ogledale u davanju ostavki odgovornih. Samo je bivši predsjednik Službe za zaštitu ustavnog poretka Heinz Fromm preuzeo odgovornost i povukao se sa funkcije 2012. godine. Bio je to odgovor na uništavanje datoteka i akata sa informacijama o terorističkoj grupi NSU, do čega je došlo odmah po otkrivanju ove grupe.

Krivično-pravna obrada slučaja "Nacionalsocijalističkog podzemlja" mogla bi biti nastavljena nakon suđenja i izricanja kazni pred Višim sudom u Minhenu. Savezni državni tužilac već godinama vodi preliminarnu istragu protiv devet drugih optuženih. Međutim, porodice NSU-žrtava i tužitelji u pojedinačnim slučajevima zabrinuti su da na kraju niko ne bude optužen. "To bi bio katastrofalan signal militantnoj neonacističkoj sceni", izjavila je zastupnica Bundestaga iz stranke Lijevih i ekspertica za NSU Martina Renner. Tako se šalje fatalna poruka, koja glasi: "Možete pomagati desničarsku, ubilačku mrežu i ništa vam se neće desiti."

Martina Renner ima više sumnji nego ikada 

Zastupnica Bundestaga Martina Renner već dugo sumnja u želju politički odgovornih ljudi da rasvijetle ova ubistva. Prije njenog izbora u Bundestag, bila je predsjedavajuća Istražnog odbora za NSU u pokrajinskom parlamentu Tiringije. Iz te njemačke savezne zemlje potiču Čepe, Bohnhardt, Mundlos i mnogi desničarski ekstremisti, koji su bili u okruženju ove terorističke grupe. Njeno iskustvo u Berlinu, ali i ono kao posmatrača sudskog procesa u Minhenu, kojem je često prisustvovala glasi: Akti tajne službe ostaju tajna. A neki su čak i uništeni - iz ko zna kojeg razloga.