Novi stadijum terorizma

Teroristička organizacija Islamska država je samo ove godine izvela četiri napada u Turskoj, a od 2015. ukupno devet. Mnogo je razloga zašto se ta zemlja našla na meti terorista.

Turska je u međuvremenu ofanzivno krenula u borbu protiv terorističkih paravojnih formacija, a i članica je međunarodne alijanse protiv Islamske države (IS). Mjere bezbjednosti koje je uvela Turska u graničnim područjima otežale su život ovoj terorističkoj organizaciji u oblastima pod njenom kontrolom. Uz to Turska podržava sirijske opozicione grupe koje se bore protiv IS-a, pružajući im pomoć u logistici ali i bombardovanjem položaja Islamske države.

Napadi na turskom tlu uzimaju maha

Turska je u proteklih godinu i po dana postala tužna pozornica krvavih napada koje su izvodili teroristi Islamske države. Ovakav razvoj događaja ne može da se dovede u vezu sa najnovijim odlukama Turske, kao na primjer zbližavanje sa Izraelom ili Rusijom.

Jer, napadi na istanbulskom aerodromu sigurno nisu planirani u proteklih nekoliko dana; za ovako nešto bila je potrebna kompleksnija priprema. Mnogo više upada u oči to da su se napadi dogodili dva dana prije dvogodišnjice proglašenja kalifata Islamske države. Sve ovo ukazuje na to da je IS u svojoj strategiji u Turskoj ušao u novu fazu i da napadi na turskom tlu uzimaju maha.

Samoubilački napadi, napadi na granicama, borbe sa snagama bezbjednosti: Ova zemlja na srednjem istoku je postala meta različitih napada, na svom sopstvenom tlu, ali i van njega. Opsade, napadi, uzimanje građana Turske za taoce i van njenih granica.

Ono što Tursku mora najviše da zabrine jeste to da se način na koji se vrše napadi svaki put mijenja: 6. januara 2015. cilj napada je bila jedna policijska stanica, 20. jula se jedan bombaš samoubica raznio u kulturnom centru u blizini pograničnog grada Suruč. Ubijeno je više od 30 ljudi.

Potom su napadi postali kompleksniji, sve više su u fokusu bili inostrani turisti, kao i prošlog oktobra kada je u Ankari podmetnuta bomba od koje je smrtno stradalo više od 100 ljudi.

Terorističke ćelije po cijeloj zemlji?

Različiti načini na koje se vrše napadi ostavljaju sumnju da je teroristička organizacija Islamska država po cijeloj zemlji uspostavila terorističke ćelije, koje opet imaju potpuno različite ciljeve - a sa svakim napadom isprobavaju novi postupak.

Isto kao i napad na policijsku stanicu u Gaziantepu početkom maja ili napad na aerodrom na Aerodromu Ataturk u Istanbulu koji su se dogodili usred zaštićene zone. U posljednjem napadu je prvi put učestvovao "bombaš samoubica". Tako da u ovom napadu postoje sličnosti s napadima u Parizu i Briselu. Osim toga se mreža IS-a i u Turskoj razgranala.

Za razliku od nekih drugih zemalja, Turska je posebno lak cilj. Jer, bez obzira na jaku graničnu kontrolu, zbog blizine ratišta na Bliskom istoku borcima je jednostavno da uđu u tu zemlju. A ono što je još zanimljivo jeste da raste broj Turaka koji se priključuju Islamskoj državi. Dugo vremena je bilo vrlo malo njih u redovima IS-a, dok se, prema podacima bezbjednosnih službi, taj broj posljednjih mjeseci bilježi u hiljadama.

Još jedan važan razlog zašto je veliki broj boraca Islamske države ostao u Turskoj jesu upravo jake mjere bezbjednosti, te mnogi zbog toga ne mogu ni nazad u Siriju a ni nazad u svoje domovine. Sve više je takođe iračkih i sirijskih članova Islamske države koji se u Turskoj predstavljaju kao izbjeglice.

Nema kraja na vidiku

Uspješno izvedenim napadima treba dodati i one koje su snage bezbjednosti uspjele da osujete. Samo u Istanbulu su u posljednja dva mjeseca osujećena četiri napada. Ako je vjerovati izvorima sa slobodnim pristupom, u cijeloj zemlji je do sada u ovoj godini bilo deset pokušaja napada.

Nakon krvavih napada sa preko 40 žrtava izgleda očigledno da je IS u Turskoj ekstremno aktivan i koristi svaku situaciju da vladu, njene građane a takođe i strance iskoristi kao cilj svojih terorističkih napada. A nema izgleda da će se to uskoro promijeniti.

Serhat Erkmen radi u "21st Century Turkey Institute"gdje vodi bliskoistočne i afričke studije. Erkem osim toga vodi i Odjel međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Kirsheiru.