Ispit demokracije za brazilsku vojsku
10. maj 2020
Hoće li u Brazilu vojska preuzeti vlast? To pitanje zvuči prijeteće. Posebno u zemlji kao što je Brazil, gdje je vojska 1964. bila uspostavila diktaturu i vladala 25 godina.
No odjednom se to pitanje postavlja na sasvim nov način. U najvećoj zemlji Latinske Amerike moglo bi doći do političkog paradoksa: vojska bi preuzela vlast, ali ne da bi ukinula demokraciju, nego da bi ju zaštitila.
Priznajem, to zvuči paradoksalno. I izuzetno gorko je baviti se tom mišlju, jer su se demokratske institucije Brazila još od 1989. dokazale kao postojane u krizama. A bile su to i demokratske vlade koje su pobijeđivale u borbi protiv hiperinflacije i siromaštva.
Generali u vladi
Otkad je na funkciju stupio predsjednik Brazila Jair Bolsonaro u siječnju 2019., ta praksa odnosno "uspješna priča" se ne poštuje. Bivši satnik i padobranac je doveo vojne činovnike u svoju vladu. Devet od ukupno 22 ministarstva predvode uniformirana lica, među njima ministar obrane Fernando Azevedo e Silva te zamjenik predsjednika Hamilton Mourão.
Bolsonaru bi sada, međutim, upravo njegova blizina vojsci mogla postati kobna. Jer, s obzirom na njegov svojstveni stil vladanja, sve je više znakova nezadovoljstva predsjednikom među vojskom. Mnogi se distanciraju od politike njihovog nadređenog koji koronu naziva „malom gripom“ dok se u Brazilu iskopavaju masovne grobnice.
Bolsonaro je zemlju u posljednjih tjedana izložio velikim iskušenjima. Sredinom travnja je otpustio svog ministra zdravstva Luiza Henriquea Mandettu koji je očajno pokušavao suzbiti korona-pandemiju u Brazilu. Zatim je otjerao poznatog ministra pravde Sérgia Moru kojega većina stanovništva slavi kao najuspješnijeg borca Brazila protiv korupcije.
„Na strani zakona"
Proteklog vikenda je predsjednik tijekom jedne demonstracije još i podržao zahtjev njegovih pristaša da vojska intervenira i raspusti Kongres. To je čak i generalima bilo previše. Ministar obrane Azevedo je smatrao da mora dati pojašnjenje: „Vojska će uvijek biti na strani zakona, demokracije i reda“, pojasnio je ministar. „To je naša dužnost."
Za Brazil bi to bilo posve novo iskustvo ukoliko bi vojska branila demokratske institucije. Kao i spoznaja da desno-ekstremni političari i njihovi pomagači uništavaju demokraciju iznutra.
Moguće je da će vojska svoju verbalnu vjernost demokraciji već uskoro morati dokazati. Jer na osnovu redovitih kršenja njegovih dužnosti na funkciji, protiv predsjednika je u brazilskom parlamentu dosad podneseno 30 zahtjeva za opoziv. Ankete pokazuju da je od davanja otkaza ministru Moru njegova popularnost u slobodnom padu s i do 50 posto.
Pravosuđe pokazuje zube
I Vrhovni sud Brazila je više puta Bolsonaru pokazao gdje su njegove granice. Nedavno su suci predsjedniku zabranili da kao novog šefa savezne policije imenuje čovjeka bliskog njemu, zato što postoji sumnja da bi tako htio spriječiti eventualne policijske istrage protiv njegove obitelji.
Ukoliko se protiv Bolsonara pokrene proces za opoziv ili on podnese ostavku, vice-predsjednik Hamilton Mourão bi stupio na njegovo mjesto. A s obzirom na najnovije izjave ministra obrane, teško da bi general Bolsonarovim pristašama ispunio njihove želje i objavio povratak u diktaturu.
Bila bi to povijesna ironija ukoliko bi antidemokratske ispade Bolsonarovih pristaša prekinula vojska osobno. U slučaju Brazila se radi o tome da se nekako već prebrode naredne godine. Da se ne padne još dublje. I da se prebrodi mržnja političke polarizacije, mržnja koja je zatrovala čitavu zemlju i dovela do ruba ponora. Najbolje bi bilo da se to sve prebrodi – bez Bolsonara.