Islamske banke osvajaju Tursku

Islamske banke su sve popularnije u Turskoj. Počev od 2006. taj sektor godišnje raste u prosjeku 25 do 30 odsto. Početkom ove godine je zabilježeno da četiri islamske banke (Bank Asya, Türkiye Finans, Kuveyt Türk i Albaraka Türk), od kojih su tri iz Persijskog zaliva, u Turskoj imaju 900 filijala i čine pet odsto bankarskog sektora u zemlji.

Islamske banke posluju u skladu sa šerijatskim načelima. Po Kur´anu su kamate zabranjene, kako njihovo zahtijevanje, tako i plaćanje. U skladu s tim, islamske banke ne mogu da daju kredite sa kamatom. Međutim, podjela dobiti po Kur´anu je dozvoljena. Tradicionalne banke novac ubiru preko kamata, a islamske banke to rade na osnovu ugovora o učešću u zaradi i gubicima. Time banka ne pozajmljuje novac, nego učestvuje u trgovini. I odnos sa klijentima se označava kao trgovinski i kupoprodajni. Islamske banke to nazivaju „sukuks“.

„Mi smo veoma bliski sa našim klijentima i tačno znamo na šta se naš novac troši“, kaže za DW Osman Akiz, generalni sekretar Udruženja islamskih banaka u Turskoj. „U tradicionalnim bankama možete da trošite novac od kredita za šta god hoćete i kada hoćete. Tok novca je netransparentan. Kod nas su bankovni računi – partnerstva. Tako da ti računi mogu da ostvare dobit, samo ako je to slučaj i sa bankom. Ako je banka u gubitku, njega mora da snosi i račun.“

Strah od islamizacije neosnovan

Sekularni Turci strahuju da povećan broj islamskih banaka može da dovede do jačanja islamizma u zemlji. AKP, partija premijera Redžepa Tajipa Erdogana, koja je posljednjih deset godina na vlasti, često je kritikovana zbog konzervativno-islamske orijentacije. Širenje islamskog bankarskog sektora nema ništa sa islamizacijom, kaže Akiz.

„To je ekonomija. Mi to nazivamo učešćem u poslovima, i to odgovara islamskom svijetu.“ U finansijskoj branši nema jevrejskog, kršćanskog ili muslimanskog finansiranja, naglašava on, ukazujući da su islamske banke aktivne i u nemuslimanskim zemljama. Tako je na primer 2010. „Kuveyt Türk Beteiligungsbank“ otvorila filijalu u Manhajmu, a od 2004. sa četiri filijale u Engleskoj djeluje i „Islamic Bank of Britain“.

Ekonomista Mustafa Senmez smatra da islamsko bankarstvo nema nekog većeg uticaja na ekonomsko-političku situaciju u Turskoj, jer čini samo pet odsto bankarskog sektora zemlje. „Turskoj je neophodan strani kapital, bez obzira dolazio on sa kršćanske ili islamske strane. Turska naravno želi da profitira od toga što je islamske zemlja i ciljano se okreće državama koje imaju petrol-dolare u namjeri da ih navede da investiraju“, kaže Senmez za DW.

Autorke: Senada Sokolu, Istanbul / Dijana Roščić

Odgovorni urednik: Faruk Šabanović