Islamska zajednica u Austriji se odriče bečkih vehabija

„Mi često imamo problema jer pojedini članovi tog džemata i ovdje kod nas pokušavaju etablirati neke običaje, i ja lično ponekad imam problema, jer te radikalne stavove odlučno odbacujem“, kaže Irfan Buzar predsjednik jednog od najvećih bh džemata (muslimanska vjerska opština, područje nadležnosti imama) u desetom bečkom okrugu, i dodaje: „Mi pokušavamo da se, koliko možemo, distanciramo od tog džemata i sa njima se ne želimo identifikovati. Smatram da u nekim stvarima pretjeruju, jednostavno, izvode nas iz okvira onog islama kakav mi u BiH prakticiramo“, kaže Buzar.

Novokomponovani muslimani

Nije tajna, dodaje on, da je džemat u 12. bečkom okrugu, koji se smatra „bečkom vezom“ vehabija u BiH pod prismotrom austrijskih vlasti, ali je šteta, kaže, što nekolicina ljudi od kojih većina donedavno nije imala nikakvog kontakta sa islamom, narušava ugled svih ostalih vjernika. „Većina njihovih članova su takoreći novokomponovani muslimani, koji se do sada u svome životu nisu susretali sa islamom i onda su se sticajem okolnosti našli u tom krugu i prihvatili ono što im je ponuđeno. Međutim, taj pritisak koji se vrši sa strane njih i sve ono što se po njima traži od jednog muslimana - mislim, ja bih kao vehabija morao imati osjećaj da uvijek neko pored mene stoji ko jedva čeka da mi za svaki moj pogrešan potez odsječe glavu. Međutim, to nije islam. U vjeri nema prisile, onaj ko hoće da vjeruje on vjeruje, onaj ko neće da vjeruje - ne mora da vjeruje“, objašnjava Buzar.

U običaje koji se prakticiraju u džematu čiji su članovi, navodno, bili u kontaktu sa vehabijama u Gornjoj Maoči lično se želio uvjeriti i Samir Redžić, koji prakticira svoju vjeru. Redžić je u spomenutom džematu nedavno, u nekoliko navrata, obavljao molitve. Ono što je vidio i doživio nije mu se svidjelo, a posebno ga je, kaže, iritiralo to što su ga kritikovali ljudi bez ikakve naobrazbe i ljudi od kojih su neki „do juče itekako uživali sve slasti i strasti ovozemaljskog života“, kaže kroz ciničan osmijeh Samir Redžić.

„To su ljudi kojima se ispira mozak“

„Dočekali su me agresivno. Islam, koji ja prakticiram nije identičan islamu koji se tamo prakticira. Moje mišljenje je da se sa njima ne može ulaziti u diskusiju, previše su agresivni za mene. Oni štete Islamskoj zajednici BiH i islamu u cijelom svijetu, jer taj selefijski odnosno vehabijski pravac za mene pogrešan pravac. Smatram da su tu ušli ljudi koji su često iz jednog ekstrema pali u drugi ekstrem. Ja mislim da su to obično ljudi bez obrazovanja, kojima se tamo ispira mozak“, kaže Redžić.

Muslimani ionako imaju loš imidž, dodaje, pa im ovakve stvari dodatno štete. Popravljanje imidža bio bi, međutim, zadatak odgovornih u Islamskoj zajednici; malo više komunikacije prema vani, kaže Redžić, sigurno ne bi škodilo. S tim u vezi objašnjava kako bi Islamska zajednica trebala razraditi i „efektivnje pedagoške mjere“, kojima bi pojedine konzervativnije i radikalnije krugove na neki način urazumila. Stanje na terenu je, međutim, potpuno drugačije, kaže Samir Redžić. „Smatram da Islamska zajednica nema nikakav stav prema selefijama odnosno vehabijama, da su previše blagi prema tome, da su sa tom rezolucijom koju su napravili prije nekoliko godina zamazali oči ljudima, to je rezolucija bez konkretnih prijedloga, bez rezultata. Takođe nema nikakve komunikacije, ljudi ne razgovaraju jedni sa drugima, a trebalo bi napraviti konkretan plan kako da se taj problem riješi. Ali ljudi čuvaju samo svoje pozicije, i zbog toga imamo i te probleme gdje se reis-ul-ulema miješa u politiku. Umjesto da se pozabavi problemima unutar Islamske zajednice on daje prijedloge za novi ustav BiH, za reformu ovoga ili onoga. Bolje bi bilo kad bi se svako bavio svojim poslom. Onda bi riješili i te probleme koje imamo, a problema ima“, kaže Redžić.

Slijedi registracija džemata

Džemat u 12. bečkom okrugu, koji se smatra „bečkom vezom“ vehabija u BiH, stvara probleme IZ-u ali se čini da će se njime Islamska zajednica u Austriji pozabaviti već narednih mjeseci. U Austriji je naime u toku registracija svih džemata u ovoj zemlji, a cilj akcije je, kako kažu u upravi, okupljanje svih udruženja u jednu krovnu organizaciju. Džemati će se najprije registrovati, zatim će nominovati svoje kandidate za vijeće IZ-a, a onda će se provesti opšti izbori. Radi se dakle o izvjesnoj demokratizaciji strukture ove vjerske zajednice. Registracija džemata biće međutim moguća samo ukoliko predstavnici udruženja potpišu deklaraciju u kojoj se, kako se kaže, „nedvosmisleno priznaju pravna država i zakonske odredbe Republike Austrije“. Glasnogovornica IZ-a u Austriji Amina Baghajati kaže, međutim, da je gotovo sigurna da predstavnici vehabijskog bh. džemata u 12. bečkom okrugu tu deklaraciju neće potpisati, te da su onda na potezu austrijski organi vlasti „jer u jednoj pravnoj državi vjerske zajednice ne mogu i ne smiju djelovati egzekutivno“.

Ovo potvrdjuje i Irfan Buzar, koji je trenutno jedan od članova vijeća IZ-a u Austriji. „Islamska vjerska zajednica Austrije mora dati svakome mogućnost da se registruje“, kaže Buzar „a mi ćemo na osnovu onoga čime se dotični džemat bavi, odlučiti da li ćemo ga prihvatiti kao našeg člana ili ne. Logična je stvar da oni džemati koji se bave nekim ekstremnim stvarima i nekim drugim stvarima osim religije i koji islam i taj vjerski dio imaju možda negdje u pozadini, neće biti naš član i neće moći učestvovati u tim izborima. A o njima će se takođe dalje morati brinuti organi bezbjednosti, a ne Islamska vjerska zajednica.“

Autor: Emir Numanović

Odg. ur.: Marina Martinović