Islamska molitva u njemačkim školama? | Politika | DW | 27.09.2011
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Islamska molitva u njemačkim školama?

Mora li jedna državna škola omogućiti muslimanskom učeniku da ode na podnevnu molitvu? O tome u srijedu(28.09.) raspravlja njemački Savezni upravni sud. To je prvi put da se ovakav slučaj raspravlja pred njemačkim sudom.

default

Posebna učionica za islamsku molitvu?

Junus M. je imao 14 godina kada mu je direkor Berlinske gimnazije zabranio da se moli u hodniku škole. Ovaj slučaj prošao je sve sudove i došao do Saveznog upravnog suda u Lajpcigu. Ajman Maziek, predsjedavajući Centralnog savjeta muslimana, važnog krovnog saveza muslimanskih organizacija, smatra da su obje strane pretjerale u izvjesnoj mjeri : "Dostignuta je jedna od najviših instanci i time je cijeli slučaj ispolitizovan. U prošlosti su po ovom pitanju vladali pragmatizam i opuštenost, a to je sada nažalost potisnuto."

Urteil Muslimischer Schüler

Savezni upravni sud

Na njemačkom tržištu rada se od 1960. godine ustalila praksa po kojoj je svako mogao da izdvoji vrijeme za molitvu, pod uslovom da ne ometa radni proces, objašnjava berlinski islamolog Ralf Gadban. Ovaj saradnik Evangelističke akademije tvrdi, kao i Ajman Maziek, da u slučaju berlinskog učenika Junusa M. nije riječ o vjeri, već o politici.

Razdvajanje vjere i države

U sekularnim državama poput Francuske i Turske se uopšte ne postavljaju ovakva pitanja, jer su religija i država strogo odvojene. U Njemačkoj važi princip neutralnosti, što daje povoda za pokretanje pitanja tipa: "Kako riješiti konflikt između principa neutralnosti države i vjerske slobode pojedinca?"

Aiman A. Mazyek

Aiman Mazyek

Stručnjak prava Fabian Vitrek smatra da bi centralni element pri tome trebala da bude stroga jednakost po principu: "Ili će svi smjeti da odlaze na molitve ili niko!" A islamologinja Sabine Damir-Gajlsdorf smatra "da to ne bi bilo u sukobu sa vjerskom i ideološkom neutralnošću jedne škole, ako bi se učenicima na raspolaganje stavila jedna prazna prostorija koju bi mogli koristiti za molitvu izvan školskih časova."

Savezni upravni sud u Lajpcigu nije posljednja instanca. Bude li jedan od aktera pomenutog procesa smatrao da su mu presudom povrijeđena osnovna prava, tužba može da bude podnesena kod najviše instance, Saveznog ustavnog sud u Karlsruheu.

Autor: Daphne Grathwohl / Selma Filipović

Odg. ur.: Zoran Arbutina

Preporuka redakcije