1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

IS i Al-Kaida konkurencija u Libiji

Diana Hodali
14. septembar 2017

Takozvana „Islamska država“ je prije devet mjeseci izgubila posljednje uporište u Libiji, ali su džihadisti opet u ofanzivi. Politički vakuum im ide na ruku, smatra ekspert za Bliski istok Guido Steinberg.

https://p.dw.com/p/2jn3y
Propagandni video takozvane Islamske države
Foto: picture-alliance/militant video via AP

DW: Sve više političara, poput Emmanuela Macrona ili Borisa Johnsona, nastoje da posreduju između dvije vlade u Libiji – jedne sa Fajis al-Sarrajem, druge sa generalom Chalifom Haftarom. Sada se takozvana Islamska država u Libiji sve više širi i izvodi napade. Da li je takozvana Islamska država u ovom trenutku odlučna da spriječi približavanje dvije vlade?

Guido Steinberg: Ne vjerujem da je takozvana Islamska država u stanju da u ovome trenutku razmišlja o velikim političkim potezima. Ona je od gubljenja Sirta snažno oslabila i mora se boriti za opstanak – ne samo protiv različitih paravojnih formacija, dvije vlade, već i protiv grupa bliskih Al-Kaidi. Zato su ovi „znakovi života" koje daje znak da organizacija svoje strukture na ovom području iznova gradi i pokušava postati bitan faktor. Ciljevi takozvane Islamske države u ovom momentu nisu previše ambiciozni.

Da li je onda takozvana Islamska država napustila Libiju ili je uvijek postojala u ovoj zemlji kao neka vrsta „uspavanih ćelija"?

Takozvana Islamska država nije napustila Libiju. U decembru 2016. izgubila je Sirt. To je bilo njeno glavno uporište nakon što se u ljeto 2015. morala povući iz Derne. No, i tada je bilo sasvim jasno da je organizacija pobijeđena u gradu, ali da i dalje ima svoje članove u državi. Ipak, bilo je jasno da će se takozvana Islamska država nakon reorganizacije opet pojaviti – posebno u trenutku kada Libiji ne pođe za rukom da postane stabilnija i da izgradi sigurnosne snage. Tu skoro da nema napretka.

Guido Steinberg
Guido Steinberg: ekspert za pitanja međunarodnog terorizma pri Fondaciji za znanost i politiku u BerlinuFoto: DW

Na šta se tačno misli pod pojmom „reorganizacija"?

Vidimo jednu organizaciju, snažno fokusiranu na područje Sirt, organizaciju koja je tamo kontrolirala grad. Pola godine je bilo nejasno u kojoj će se mjeri takozvana Islamska država reorganizovati. Smatram da sada postaje aktivnija. Sada više nema strukture nalik državnim, već je jedna tipična teroristička organizacija "iz podzemlja” – ipak povezana sa Sirijom i Irakom.

U Siriji i Iraku takozvana Islamska država nije uspjela zauzeti gradove na obali. Koliko je područje Sirta na obali Libije za nju značajno?

Smatram da je Islamska država igrom slučaja završila na Sirtu. Prisustvo u Libiji u pravilu podrazumijeva prisustvo na obali, jer se tamo nalaze svi važniji gradovi. Godine 2013, kada je naziv takozvane Islamske države još bio "ISIS”, postojao je veliki priliv Libijaca u Siriju. Reakcija "ISIS-a” na to bila je dosta strateški osmišljena. Naime, poručili su Libijcima - "Vratite se u Libiju, ukoliko tamo možete izgraditi ogranak.” To nije bilo u Sirtu, nego u Derni, jer je ovaj grad još od 90ih bio najznačajnije uporište džihadista. Upravo zato su se etabilirali u Derni. U Sirtu je situacija nešto drugačija, jer je to bio rodni grad Muamera al-Gadafija – i tamo, premda manje jasno, primjećujemo vezu starog režima i novih džihadista.

Kolika je danas opasnost od radikalizacije u Libiji?

Posljednjih godina može se vidjeti da su džihadisti prisutni tamo gdje su zemlje oslabljene ili razorene – bez obzira na potencijal radikalizacije u tom području. Mislim je je najveći razlog politički vakuum u zemlji, kao i sukobi ostalih aktera. Radikalni potencijal u Libiji nije veći od od potencijala u drugim arapskim zemljama. Ipak, veća je mogućnost djelovanja nasilničkih skupina svih vrsta. Od toga profitira kako takozvana Islamska država, tako i ostaje paravojne formacije.

Borba Libije protiv takozvane Islamske države u Sirtu
Takozvana Islamska država je u decembru 2016. izgubila Sirt. Ipak, ponovno se pojavljuje.Foto: Getty Images/AFP/M. Turkia

Da li zapravo jedna od dvije vlade profitira od ponovnog jačanja takozvane Islamske države u Libiji?

Da. To im, ako ništa, može služiti kao argument. Vidimo da terorizam u cijeloj regiji – bilo pravi ili imaginarni terorizam, poput onoga Muslimanske braće, služi kao as u rukavu onima koji se žele predstaviti kao snagatori. Tako je sa Asadom u Siriji, Sisijem u Egiptu, a u Libiji sa Haftarom. On profitira od toga, jer se brojni Libijci pitaju sa kojom će se vladom osigurati moć, upravo i u ovakvoj situaciji: ako se takozvana Islamska država ponovo pojavi, ako je jaka Al-Kaida, paravojne formacije nisu pod kontrolom. To su sve odličini argumenti za nekoga poput Haftara, koji se i sam reklamira sa   vlastitom vojnom karijerom i vizijom sebe kao snagatora. 

U kojoj mjeri takozvana Islamska država uopšte može opet ojačati u Libiji?

Takozvana Islamska država je u periodu 2015-2016. bila veoma jaka. Imala je više od 5 000 članova. To je zaista puno mnogo za malu organizaciji u zemlji u kojoj ne živi puno ljudi. Smatram da se takozvana Islamska država može vratiti, ali da će joj biti teško osvajati gradove. Razlog leži u činjenici da su brojni akteri svjesni ove opasnosti. U momentu u kojem takozvana Islamska država pokušati zauzeti teritoriju, reaguju Haftarove snage, Amerikanci i Francuzi. Čak i prijelazna vlada ima utjecaj na neke paravojne snage suprotstavljene takozvanoj Islamskoj državi. Tu su nadasve snage priklonjene Al-Kaidi i to je u Libiji interesantno: može se jasno vidjeti da takozvana Islamska država, uprkos svojim snagama, nije više bila u stanju suprotstaviti se grupama okrenutim Al-Kaidi. To je u konačnici mnogo veći problem negoli potezi drugih boraca. Tamo postoji jedno ograničeno „tržište džihadista", u kojem je takozvana „Islamska država" konkurencija grupama odanim Al-Kaidi. To su problemi takozvane Islamske države u Libiji.

Guido Steinberg je ekspert za Bliski istok i za terorizam Fondacije za znanost i politiku u Berlinu. Od 2002. do 2005. bio je referent za pitanja međunarodnog terorizma u uredu kancelara.