1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Islamic banking

Andreas Becker4. mart 2009

Svjetska finansijska kriza uzdrmala je povjerenje u banke, jer je do krize dovela nezasitost menadžera. Kako u takvim vremenima posluju islamske banke? U skladu sa Kuranom zabranjeno je uzimati kamate, ali ne samo to.

https://p.dw.com/p/H5Mv
Muslimanka sa bankovnom karticom.
Grijeh je pozajmljivati novac s kamatom!Foto: AP

Bankarsko poslovanje bez kamata - na to se zacijelo namršti svaki zapadni bankar. Ali, bankari koji su muslimani moraju se držati tog načela. Jer, u Kuranu stoji: "Oni koji daju i uzimaju kamate, onaj koji svjedoči u takvom ugovoru, pa i onaj koji takav ugovor napiše - svi su oni grešnici, koji će na kraju krajeva završiti u paklenom ognju."

Na prvi pogled izgleda ka trik

To zna i Zaid El-Mogadeddi, ekonomski stručnjak koji vodi Institut za islamsko bankarstvo u Frankfurtu (Institute for Islamic Banking). Ali, on zna i da su ljudi dovitljivi. Pa i muslimanski vjernici mogu kupiti auto na kredit. Tako što ga zapravo kupi banka, pa ga proda svom klijentu, a klijent onda otplaćuje rate.

Čovjek hoda ispred jedne banke u Dubaiju.
Novac u islamu ne predstavlja nikakvu vrijednost.Foto: AP

"Na prvi pogled izgleda da se radi o triku. Ali, islamska ekonomija polazi od toga da novac nema stvarne vrijednosti, da je čisti instrument za razmjenu. U tom smislu banka ima sasvim drugu funkciju: banka se brine za cirkulaciju novca. Ona sama učestvuje u transakcijama. Tako se novac uvijek upotrebljava, da bi od njega koristi imala nacionalna privreda."

Drugim riječima, prema islamskim kriterijumima finansijske ustanove su jače povezane s realnom privredom. Špekulacije s devizama, preprodaja kreditnih dugova kao kod američke hipotekarne krize - sve je to u islamu zabranjeno.

Kamate zabranjene i u Starom zavjetu

I kod hrišćana i kod Jevreja ranije je bilo zabranjeno uzimati kamate. To se može naći na puno mjesta u Starom Zavjetu. Ali, s vremenom je zabrana olabavljena, a onda i potpuno ukinuta. Slično je i u većini islamskih zemalja. I u njima postoji konvencionalni bankovni sistem uključujući i središnju banku koja određuje osnovne kamatne stope. Ali, islamsko bankovno poslovanje u posljednje vrijeme jača. S jedne strane, jer je islamski fundamentalizam ojačao, posebno među mladim ljudima, a s druge strane, jer su se brojne islamske zemlje obogatile naftom, da ljudi ne znaju šta će s novcem.

U Maleziji je islamsko bankarstvo jedna od najvećih grana na finansijskom tržištu sa stopama rasta od 20 odsto godišnje. Ne čudi da od toga žele profitirati i zapadne banke. Američka Sitibanka bila je jedna od prvih koja je ponudila specijalne proizvode za islamsko tržište, u međuvremenu to čini i Dojče banka (Deutsche Bank). Već desetak godina postoji i islamska inačica najvažnijih berzanskih indeksa – na primjer Dow-Jones-Islamic-Market-Index.

Čekanje autobusa u Maleziji ispred banke.
Carinici i oni koji pozajmljuju uz kamatu smatrani su velikim grešnicima.Foto: AP

Islamic banking unosan posao

U islamu nije zabranjeno samo uzimanje i davanje kamata, nego i investicije u preduzeća koja zarađuju na prodaji duvana, alkohola i oružja ili koja su prezadužena. Prije nego što neki finansijski proizvod izađe na islamsko finansijsko tržište mora dobiti potvrdu da je u skladu sa šerijatskim pravom. Takvu potvrdu može dobiti od povjerenstva koje se sastoji od trojice islamskih teologa. Ali, nema puno teologa koji dobro poznaju i šerijatsko pravo i bankarski sistem.

Pa ipak, islamic banking može biti unosan posao i u Njemačkoj, na primjer ponuda životnih osiguranja koja će biti u skladu sa šerijatskim pravom. Jer, u Njemačkoj živi više od 3,5 miliona muslimana. Njemačke štedionice su zato dale nalog za istraživanje želja muslimanskih klijenata.