Islam u BiH: Specijalne radionice protiv ekstremizma | Politika | DW | 25.01.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Islam u BiH: Specijalne radionice protiv ekstremizma

Islamska zajednica BiH odlučna je u suprotstavljanju svim vidovima ekstremizama i radikalizama, a svoja iskustva dijeli sa islamskim, ali i zapadnim svijetom

"Islamska zajednica u BiH (IZ BiH), sa višestoljetnom tradicijom misijskog rada, zadužena je za vjerski život svojih pripadnika i članova. U tom smislu  pokrenute su  aktivnosti i projekti u cilju sprečavanja širenja raznih vrsta vjerskih radikalizama i ekstremizama kojima je naša zajednica ali i društvo u cjelini jako izloženo", rekao je reisu-l-ulema IZ BiH Husein Kavazović obraćajući se učesnicima kongresa o temi "Borba protiv ideološkog ekstremizma – između realnosti i očekivanja", nedavno održanom u Kuvajtu.

Reis Kavazović se posebno osvrnuo na rad sa mladima, kroz projekat koji je financijski podržala Kraljevina Norveška, a koji je realiziran u "džematima kroz edukaciju imama i omladine o raznim vrstama ovisnosti, vjerskih ekstremizama i ideologija". Programi za rad sa mladima, kako za Deutsche Welle pojašnjava Medina Mehmedović-Mulalić, stručna saradnica za odnose s nevladinim sektorom pri Upravi za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta IZ BiH, bili su pomno osmišljeni i fokusirani na nekoliko problema s kojima se mladi danas najčešće susreću.

Opasnost od "cyber muftija"

"Najčešće se radi o zloupotrebi djece na internetu - nekontrolisana upotreba i korištenje interneta, a upravo tamo će mladi ljudi najprije naći neke cyber muftije, cyber šejhove... tako da je bilo vrlo važno u prevenciji okretanja ka ekstremnim ponašanjima upozoriti mlade ljude šta to sve mogu naći na internetu, koje opasnosti su tu, koje stranice su za njih pogubne", kaže Mehmedović-Mulalić. Osim opasnostima s interneta, dodaje ona, projekat se bavio i opasnostima kladionica, ali i ekstremnim ideologijama i ekstremnim učenjima "koja se danas, na žalost, najčešće vežu za islam, premda, gledajući neku globalnu sliku u svijetu, terorističke napade danas ne vrše samo pojedinci koji se pozivaju na islam, nego i na razne druge religijske skupine, odnosno sekte i ideologije".

U okviru projekta započetog početkom prošle godine organiziran je i "Kamp za mlade lidere", koji je okupio 50 mladih iz cijele BiH, za koje je organiziran niz "radionica o samopouzdanju, toleranciji, razumijevanju drugih i drugačijih, kao i radionice o nekim osnovnim vještinama koje su potrebne mladim ljudima". Osim toga, kako kaže Mehmedović-Mulalić, organiziran je i set seminara o kladionicama u BiH, o opasnostima i ovisnostima klađenja, koje je danas jako rašireno. Mladima su ponuđeni i praktični savjeti, kao što su osnovne upute "kako pisati projekte, kako se uključiti u rad nevladinog sektora i djelovati kroz njega, ali i kako djelovati kroz zajednicu, kroz džemat, dakle potaći ih da na kvalitetan i kreativan način djeluju i rade da ne bi zapali u neke grupe, sekte, učenja ili ovisnosti koja ih mogu odvesti na stranputicu".

Bosnien und Herzegowina - Medina Mehmedovic-Mulalic, norwegisches Projekt gegen religiösen Extremismus (DW/Z. Ljubas)

Medina Mehmedović-Mulalić

Posebna pažnja tokom šestomjesečnog projekta, naglašava Mehmedović-Mulalić, bila je posvećena djeci iz rizičnih porodica, s kojima su radili edukatori koji su za to prošli specijalnu edukaciju. "To su djeca iz socijalno ugroženih porodica, porodica u kojima su roditelji rastavljeni, gdje su djeca u teškoj situaciji ili iz porodica gdje je postojala opasnost ili su roditelji već zagazili u neke ekstremne ideologije... i imami su radili upravo sa tom djecom".

"Norveški" projekat ima smisla

"Norveški" projekat, naglašava Mehmedović-Mulalić, itekako je imao smisla i rezultati su vidljivi, budući da su mladi koji su učestvovali u projektu svoja iskustva nastavili širiti u svojim zajednicama, kao i imami, a izrađeni su i posebni priručnici o opasnostima koje vrebaju s interneta, kao i zloupotrebi djece na internetu. Okončanje ovog projekta, kako kaže Mehmedović-Mulalić, nije i kraj sličnih aktivnosti. IZ BiH, dodaje, uveliko radi na novim sličnim projektima, sa proširenim aktivnostima, a značajan je i interes ambasada zapadnih zemalja, s obzirom na to da u IZ BiH "prepoznaju partnera koji ima vođu, sistem, normativne akte i cijelu strukturu da se stvari drže pod kontrolom".

Upravo u cilju "držanja stvari pod kontrolom", IZ BiH je, kako je iznio reis Kavazović u svom govoru na kongresu u Kuvajtu, "kroz Vijeće muftija oformila komisiju koja ima zadatak da istraži ideologiju tekfira i nasilnog ekstremizma i da sa pozicija izvornog islamskog učenja i tradicije ponudi odgovor na taj izazov". "Sigurni smo da će to biti značajan doprinos ukupnom naporu ummeta da odgovori na izazov nasilnog ekstremizma i prilog bosanske uleme ukupnom intelektualnom naporu uleme muslimanskog svijeta", naglasio je reis Kavazović, te podsjetio i kako je IZ inicirala zajedničku izjavu najodgovornijih predstavnika bošnjačkog naroda u državnim, političkim, vjerskim, akademskim, kulturnim i drugim institucijama BiH u kojoj je izražen zajednički stav prema pojavama radikalizma, ekstremizma i terorizma u BiH, Europi i svijetu.

Kavazović je podsjetio i da je u izjavi izraženo očekivanje "od vlasti muslimanskih zemalja da poštuju bh. vjersko-obrazovnu tradiciju, institucije i autonomiju i da sarađuju s državnim institucijama BiH i sa IZ BiH u pogledu naučne, vjersko-obrazovne i studentske razmjene". "Od vjerskih, teoloških i obrazovnih krugova i institucija muslimanskih zemalja, također, očekujemo da cijene naše autentično povijesno iskustvo i naš identitet za čije smo očuvanje platili visoku cijenu i položili mnogo života, da cijene našu vjersku/islamsku i europsku samosvijest, koju baštinimo i dalje razvijamo u našem specifičnom kulturnom, društvenom i političkom kontekstu, da nastave poštovati ove principe kako se ne bi među muslimanima Bošnjacima razvijalo sektaštvo i vjerski razdor", naglasio je reis Kavazović.

Istovremeno se obratio i liderima europskih zemalja od kojih, kako je rekao, očekuje "da se suprotstave islamofobiji, diskriminaciji muslimana i njihovom poistovjećivanju s teroristima i neprijateljima civilizacije".

Steinmeierov poziv reisu

Europske zemlje, kako tvrdi Muhamed Jugo, stručni saradnik Odjela za zapadni svijet pri Upravi za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta IZ BiH, prepoznale su i cijene model organizacije IZ BiH, pa su česti pozivi i upiti za savjete kako institucionalizirati i urediti slične zajednice u europskim zemljama. Za organiziranje zajednice prema bosanskohercegovačkom modelu zainteresirane su brojne europske zemlje, među njima Njemačka, Švicarska, Mađarska, a Austrijski zvaničnici tražili su savjete o obuci islamskih vjerskih službenika – imama.

Bosnien und Herzegowina - Muhamed Jugo, norwegisches Projekt gegen religiösen Extremismus (DW/Z. Ljubas)

Muhamed Jugo

Rijaset, kako kaže Jugo za Deutche Welle, održava i kontakte s dužnosnicima brojnih međunarodnih organizacija, a u Briselu je registrirano i predstavništvo te institucije. Aktivnosti na međunarodnoj sceni usmjerene ka borbi protiv ekstremizma, ali i zaštiti interesa muslimana, se nastavljaju. Tako je, između ostalog, njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier pozvao reisa Kavazovića da u maju ove godine prisustvuje konferenciji u Berlinu, na kojoj će biti govora i o izgradnji stabilnog mira i međureligijskoj suradnji, u čemu BiH svakako ima iskustva.