″Islam pripada Njemačkoj ali ima mnogo predrasuda″ | NRS-Import | DW | 04.10.2022

Upoznajte novu internetsku stranicu DW-a

Pogledajte beta verziju dw.com. Nismo još gotovi! Vaše mišljenje nam može pomoći da se poboljšamo.

  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Dan otvorenih vrata

"Islam pripada Njemačkoj ali ima mnogo predrasuda"

Islamski kulturni centar Bošnjaka otvorio je na Dan ujedinjenja Njemačke svoja vrata građanima Berlina. U ovoj zemlji je 3. oktobar tradicionalno i Dan otvorenih džamija.

Islamski kulturni centar Bošnjaka u Berlinu

Islamski kulturni centar Bošnjaka u Berlinu

Dan njemačkog ujedinjenja 3.oktobar je od 1997. godine i dan kada islamske institucuje u ovoj zemlji otvaraju svoja vrata pripadnicima drugih vjeroispovijesti da upoznaju njihov rad i saznaju više o islamu. Za Islamski kulturni centar Bošnjaka (IKC) u Berlinu je ovo veoma važan datum. Ovaj centar je već godinama domaćin različitih diskusija i susreta u okviru Dana otvorenih vrata džamija. Njegov predsjednik Meho Travljanin rado priča kako je ovaj centar  2011. godine ugostio i tadašnjeg njemačkog predsjednika Christiana Wulffa, prilikom jednog iftara. Wulff je u anale njemačke istorije ušao kao tvorac rečenice da islam pripada Njemačkoj, čime je izazvao brojne kontroverzne diskusije.

Danas ovu tvrdnju dovode u pitanje samo desni ekstremisti, smatra Olaf Zimmermann, voditelj poslova Njemačkog kulturnog savjeta, krovne organizacije koja okuplja 264 različite kulturne institucije. Zimmermann je ove godine, zajedno sa predsjednikom Centralnog vijeća muslimana u Njemačkoj Aimanom Mazyekom, bio gost u IKC-u te učestvovao u diskusiji pod nazivom „Njemačka i njeni muslimani - kulturno bogatstvo ili stranci u sopstvenoj zemlji." Mazyek, dijete oca Sirijca i majke Njemice, rođen 1969. godine u Aachenu, studirao je islamske nauke a od 2010. godine je na ovoj funkciji. On je česti gost IKC-a i cijeni njegov rad i njegovog predsjednika Mehu Travljanina, naročito kada je riječ o međureligijskom dijalogu. Olaf Zimmermann, zajedno sa nekim drugim posjetiocima je ove godine  u centru po prvi put. Prevashodno ga je interesovalo kako se muslimani iz BiH i Sandžaka, koji se okupljaju u centru u berlinskoj opštini Kreuzberg, osjećaju u Njemačkoji Berlinu: kao stranci ili kao „kod kuće". To su njemu i publici pokušali odgovoriti dvoje umjetnika, slikarka Rasema Šantić iz Prijepolja i fotograf Alen Hebilović, Prijedorčanin koji već skoro 30 godina živi i radi u Berlinu.

Olaf Zimmermann, Rasema Šantić, Alen Hebilović, Aiman Mezyak i Meho Travljanin

Olaf Zimmermann, Rasema Šantić, Alen Hebilović, Aiman Mezyak i Meho Travljanin

 Integrirani, ali ipak katkad stranci u Njemačkoj

Slikarka Rasema Šantić, koja ističe da je rođena u Jugoslaviji, priča da je multireligijski i multikulturalni suživot bio sam po sebi razumljiv te da se to promijenilo tek dolaskom rata. Nju je njen životni put odveo i do Bosne. Radila je kao nastavnica između ostalog i u Srebrenici, a utočište od rata u BiH je našla prvo u Austriji, pa onda u Njemačkoj. Motivi njenih radova su različiti. Najjači su ratni, srebrenički, njih se, kaže, neće i ne može nikada osloboditi. Ona se osjeća veoma dobrodošlom u Njemačkoj, uživa respekt kolega i sugrađana koji njen rad smatraju kulturnim obogaćenjem. I Alen Hebilović je, kaže, sretan što može da živi u jednom tako otvorenom gradu poput Berlina, u kome može biti i vjernik i umjetnik. Motivi su mu uglavnom ljudi iz bivše domovine, često Romi. Izbjegličke sudbine, poput njegove, ga posebno pokreću, a vjera mu je, ističe, "velika inspiracija u umjetničkom i spas u svakodnevnom bivstvovanju".

Ratovi i suočavanje sa njihovim posljedicama veliko iskušenje za Nijemce

Olaf Zimmermann priznaje da ga je rat u BiH , pa i u Siriji, manje zaokupljao od sadašnjeg rata u Ukrajini i samokritički se pita zbog čega je to tako. Zbog toga što je Putinov rat protiv Ukrajine rat „protiv svih nas", opasniji, bliži? Zbog toga što su predrasude prema islamu veće? Nijemci zbog svoje istorijske odgovornosti ne mogu da se oslobode krivice, kaže on i dodaje kako je za starije generacije i Dan ujedinjenja Njemačke teško posmatrati nacionalnim praznikom. On ne zna kako na to gledaju ovdašnji muslimani, no od njih očekuje da se više angažuju u savladavanju predrasuda prema islamu, te ističe da tu ulogu trebaju još značajnije preuzeti umjetnici i drugi kulturni djelatnici. Integracija muslimana je poželjna i potrebna, dodaje on, jednako kao i zadržavanje i njegovanje sopstvenog identiteta, kulturnih, vjerskih i drugih običaja i naravno jezika.

Olaf Zimmermann, Rasema Šantić, Alen Hebilović, Aiman Mezyak

Olaf Zimmermann, Rasema Šantić, Alen Hebilović, Aiman Mezyak (s lijeva na desno)

Međureligijski dijalog potrebniji no ikad prije

 I za predsjednika Islamskog kulturnog centra Bošnjaka, Mehu Travljanina je Njemačka, pored BiH, druga domovina. On ovdje, kako kaže, već odavno nije stranac. Kako da se osjeća strancem u zemlji u kojoj se rodio Goethe, autor Zapadno-istočnog divana, koji je, nakon što je upoznao zbirku orijentalnih pjesama persijskog pjesnika Hafisa, 1818. godine objavio svoju poslednju veliku zbirku pjesama, pita se Travljanin. Međureligijski dijalozi su u ovo krizno vrijeme posebno potrebni, smatra on.

Travljanin ističe da predrasuda prema islamu još uvijek ima i da se mnogi mladi ljudi ne žele deklarirati kao muslimani, u strahu da neće dobiti stan ili posao. Nada se, međutim, da će akcije poput Dana otvorenih vrata džamija pomoći u njihovom smanjivanju.  

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu