Ischinger kritizirao slab vojni angažman Njemačke | Politika | DW | 14.02.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Ischinger kritizirao slab vojni angažman Njemačke

Sigurnosna konferencija u Minhenu bavi se krizom Zapada kao odbrambene zajednice ali i pitanjem kako se EU treba postaviti u svjetlu novih sukoba. Wolfgang Ischinger smatra da se Njemačka treba više vojno angažirati.

Wolfgang Ischinger je iznio prilično razočaravajuću analizu njemačke vanjske politike posljednjih godina. On se osvrnuo na govor bivšeg njemačkog predsjednika Joachima Gaucka iz 2014. u kome je Gauck pozvao na više njemačke odgovornosti u odnosu na svjetska dešavanja. Taj govor je doduše pokrenuo neke stvari, rekao je Wolfgang Ischinger u intervjuu njemačkoj novinskoj agenciji dpa, "međutim, s obzirom na brzinu kojom se razvija situacija na svjetskoj političkoj sceni, za mene je to previše sporo. Premalo se poduzima i premalo je odlučnosti." Vojna snaga Njemačke preslaba je u odnosu na njenu političku moć u Evropi, naglasio je ovaj vrhunski diplomata, koji je na čelu Sigurnosne konferencije u Minhenu od 2009. godine.

"Mislim da bi se svi naši susjedi obradovali kada bi Njemačka protiv 'Islamske države' angažirala bar toliko bombaredera kao Danska. Mi nismo upotrijebili nijedan borbeni avion, već samo letjelice za elktronsko osmatranje tla i fotografiranje."

Danska se naime borbenim avionima F16 borila protiv IS-a u Siriji i Iraku između 2014. i 2016., dok je Bundeswehr do danas u međunarodnu koaliciju koja se bori protiv ove terorističke organizacije bio uključen samo sa izviđačkim avionima Tornado.

Bundeswehr in Jordanien | Deutsches Tornado-Jet am Luftwaffenstützpunkt Al-Asrak (picture-alliance/dpa/M. Kappeler)

Bundeswehr je u Siriji i Iraku koristio izviđačke avione Tornado

Ischinger: Diplomatija ne smije postati retorička ljuštura

Ovog petka je njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier, kao prvi njemački šef države poslije Gaucka,  otvorio  ovogodišnju Minhensku sigurnosnu konferenciju. I Steinmeier se tokom 2014. godine - kao tadašnji ministar vanjskih poslova - zalagao za više njemačke odgovornosti. No, za razliku od Gaucka, on nije isticao vojni angažman.

Ischinger je naglasio da se vojna sredstva i vojni angažman mora poduprijeti u dovoljno velikom obimu. "Nažalost, za efikasnu diplomatiju - kada je riječ o krizama - potrebna je mogućnost da se, u slučaju nužde, zaprijeti i vojnim sredstvima. Vojska bi trebala biti samo jedan od brojnih instrumenata. Ukoliko ga pak ne posjedujete, diplomatija se često pretvara u praznu retoriku. Tada se može samo dugoročno žaliti na lošu situaciju u Siriji, ali se ništa ne može promijeniti“, rekao je Ischinger.

U tom kontekstu on je pohvalio iskorak savezne ministrice odbrane Annegret Kramp-Karrenbauer (CDU) i inicijativu o učešću vojnoj misiji UN-a na sjeveru Sirije. "To je bar bio signal u pravom smjeru, uprkos tome što se to desio u nepovoljnom trenutku u kojem se nije mogao postići uspjeh.“

Najvažnija konferenciji o sigurnosnoj politici u svijetu

Ovogodišnja sigurnosna konferencija bavi se krizom Zapada kao odbrambene zajednice i društva vrijednosti te time kako se EU ubuduće treba pozicionirati u svijetu koji karakteriziraju novi sukobi između velikih sila. Očekuje se učešće oko 30 predsjednika i šefova vlada iz cijelog svijeta. Pozvani su politički predstavnici SAD-a, Rusije, Kine, Saudijske Arabije i Izraela, kao i još najmanje 60 ministara vanjskih poslova i odbrane iz cijelog svijeta. Saveznu vladu Njemačke će na ovoj najvažnijoj godišnjoj svjetskoj konferenciji o sigurnosnoj politici u svijetu, između ostalih, predstavljati ministar vanjskih poslova HeikoMaas i ministrica odbrane Annegret Kramp-Karrenbauer.

Ambasada SAD u Berlinu objavila je na Twitteru da je ambasador Richard Grenell „otvorio Minhensku sigurnosnu konferenciju istorijskim potpisivanjem sporazuma o željeznici i auto-putu između Srbije i Kosova, poslije prošlomjesečnog sporazuma o obnovi direktnih letova između Beograda i Prištine“. „Dogovorili smo način da otvorimo željeznice i auto-puteve. Kao što znate, već smo dogovorili avio-liniju između Beograda i Prištine, tako da su ovo dva nova dogovora“, rekao je Grenel nakon potpisivanja sporazuma.
Grenell, izaslanik predsjednika SAD Donalda Trampa, ponovio je da „pokušava da se što je više moguće fokusira na ekonomski razvoj i na otvaranje novih radnih mesta“.„Moram reći da su oba predsjednika od samog početka saglasna da bi na tome trebalo da bude fokus. Zahvalan sam što smo uspjeli da stignemo do ove tačke“, naveo je Grenell.
 

 

fs/pg (dpa)

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android