Iran, uranijum, eskalacija | Politika | DW | 04.07.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Iran, uranijum, eskalacija

Nakon što je objavljeno da je Iran prekršio Atomski sporazum, raste napetost u Perzijskom zalivu. Eskalaciju bi osjetila i Saudijska Arabija, ali Rijad bi pritom mogao mnogo da izgubi.

Međunarodna agencija za nuklearnu energiju je objavila da je Iran proizveo više nisko obogaćenog Urana nego što je to dozvoljeno u Atomskom sporazumu, koji su jednostrano otkazale Sjedinjene Američke Države. Time je Iran ostvario svoju prijetnju iz maja, da se neće pridržavati limita iz sporazuma ako mu ugovorni partneri ne izađu u susret.

Američki predsjednik je nazvao iranski potez „ igra sa vatrom“ dodajući da je bila greška da je Atomski sporazum Iranu dozvolio bilo kakvo obogaćivanje urana. Osim toga, Tramp zahtjeva maksimalni pritisak na Iran.

I svih pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija kritikovale su kršenje sporazuma. Francuska i Velika Britanija pozvale su Iran da poštuje odredbe Sporazuma. Rusija je izrazila svoje „žaljenje“ ali je i optužila Sjedinjene Američke Države da su i one krive za eskalaciju konflikta. Izrael je pozvao evropske partnere da povećaju pritisak na Teheran uvodeći sankcije.

Nova iranska strategija

Strahuje se i od širenja sukoba, kao što je već onaj u Jemenu gdje Saudijska Arabija i Iran podupiru različite strane

Strahuje se i od širenja sukoba, kao što je već onaj u Jemenu gdje Saudijska Arabija i Iran podupiru različite strane

Ministar inostranih poslova Irana Mohamed Džavad Zarif je objavio na društvenim mrežama da Iran nije prekršio Sporazum i da je cijeli postupak u skladu sa pravilima potpisanog dokumenta. On je dodao da će Iran ponovo poštovati odredbe Sporazuma čim tri velike evropske države – Njemačka, Francuska i Velika Britanija – potvrde da će se držati preuzetih obaveza.

Politikolog na Teheranskom univerzitetu Imad Abshnas kaže da je Iran u posljednjih nekoliko nedjelja promijenio strategiju: „Zemlja ne može jednostavno da prihvati pritisak SAD i ravnodušnost ostalih zemalja". Teheran je po njegovim riječima  uputio poruku svijetu – Ili će se svi pridržavati Sporazuma ili neće niko, pa ni Iran. „Prije dosta vremena su nam nametnute sankcije, u međuvremenu one nikoga više ne plaše“, kaže iranski analitičar. On smatra da je teško predvidjeti razvoj događaja u narednih nekoliko dana i nedjelja, i da se zbog teško predvidivih događaja ne može isključiti ni rat. „Ukoliko Iranci budu prinuđeni da se brane – braniće se“, kaže on.

Neuračunljivost kao taktika

Amerikanci su poslali ratnu mornaricu u region. Iran je najvjerovatnije u akciji tajnih službi oštetio nekoliko trgovačkih brodova u Zalivu. Teheran takođe tvrdi da je oborio jedan američki dron. Napadi na brodove pokazuju da bi se Iran u slučaju vojnog sukoba koncentrisao na asimetrično vođenje rata. Tako svaki objekat može postati cilj. Takav način ratovanja crpi snagu iz nepredvidljivosti.

Takav rat bi osjetile i susjedne zemlje, prije svega Saudijska Arabija kao najveći regionalni suparnik Irana. Saudijski ministar spoljnih poslova Adel al-Džubeir je nedavno izjavio da njegova zemlja ne želi rat sa Iranom. Istovremeno je tražio da se održi pritisak na Iran. Džubeir je naglasio da Saudijska Arabija neće dozvoliti Iranu da „nastavi svoju agresivnu politiku kao što su napadi na tankere ili naftovode".

Teheran je odlučan

Mohamed Džavad Zarif tvrdi da Iran nije prekršio Sporazum

Mohamed Džavad Zarif tvrdi da Iran nije prekršio Sporazum

Pitanje je kako bi trebalo da izgleda efikasni pritisak, pošto Iran nije impresioniran ni sankcijama ni zveckanjem oružjem. Bivši šef Mosada Efraim Halevi je za jedan švajcarski medij rekao da je zabluda ako se misli da će Iran zbog toga prestati da podržava organizacije kao što su Hamas ili Hezbolah – a obje su na listi terorističkih organizacija Evropske unije. „Iranci će podržavati ove organizacije sve dok zemlja može da pregovara sa Amerikancima i slobodnim svijetom o svojim potrebama“. Halevi misli da bi i Sjedinjene Države morale biti zainteresovane za povratak Irana za pregovarački sto: „Ipak, mislim dat o nije moguće sve dok Amerika ponižava Irance, pa i vođe revolucije“.

Saudijski interesi

Trenutno postoje dvije opcije. Vojno ili ekonomski oboriti Iran na koljena ili pokazati principijelnu spremnost za pregovere, povezanu sa spremnošću da se interesi Irana ozbiljno shvate. Politička analitičarka Jasmina Faruk koja radi za Fondaciju Karnegi kaže da Saudijska Arabija intenzivno razmišlja o drugoj opciji, jer ima veliki interes da uđe u dijalog sa Teheranom, Za Saudijce je prevelik rizik da sve stave na američku kartu i konfrontaciju. Trampova administracija, međutim, očekuje maksimalnu podršku Rijada nezavisno od posljedica. „Kratkoročno bi maksimalni pritisak na Iran mogao donijeti koristi za Saudijsku Arabiju, ali put do rata je dug. Ako se održi status kvo, onda bi moglo biti potopljeno više saudijskih tankera, jedan broj saudijskih civila i vojnika bi mogli biti ubijeni", kaže Faruk.

Osim toga, Saudijska Arabija je ranjiva iz Jemena. Huti pobunjenici koje podržava Iran već su ispaljivali rakete na saudijsku teritoriju. Rat u Jemenu koji bijesni u ime mentora iz Teherana i Rijada mogao bi u slučaju eskalacije sukoba sa Iranom sve više zahvatiti samu Saudijsku Arabiju. Ne zna se da li će zaista doći do toga. Tu odluku će donijeti politički vrh u tim zemljama.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije