Iran obogaćuje uran i čeka | Politika | DW | 21.09.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Analiza

Iran obogaćuje uran i čeka

Iran ostvaruje daljnji napredak u obogaćivanju urana. Stručnjaci smatraju da je Zapad na potezu.

Iran bi u međuvremenu mogao imati sposobnost proizvesti dovoljno nuklearnog materijala za jednu nuklearnu bojevu glavu u samo mjesec dana. Do ovog zaključka su, prema pisanju New York Times-a, došli stručnjaci nakon što su proučili najnovije podatke Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

Američki dužnosnici, koji su proučavali povjerljiva izvješća ne smiju o tome govoriti u javnosti. No oni su u nazvaničnim razgovorima rekli da bi Iran u dogledno vrijeme mogao imati na raspolaganju neophodan materijal za to, piše NYT.. Međutim, trebati će još dosta vremena prije nego što ta zemlja bude raspolaga upotrebljivom bojevom glavom, piše još u njujorškom listu.

Nema konkretnog vojnog plana

NYT također citira studiju koju je nekoliko dana ranije objavio Institut za znanost i međunarodnu sigurnost (ISIS) u Washingtonu. Na osnovu nje, kao rezultat iranske "utrke za obogaćivanjem urana na 60 posto tijekom ljeta", Iran bi mogao proizvesti drugu količinu urana za nuklearnu bojevu glavu za manje od tri mjeseca, a treću količinu za manje od pet mjeseci. 

Uran upotrebljiv za oružje je onaj koji ima razinu obogaćenja od 90 posto, odnosno 90 posto cijepljivog izotopa urana-235. Prema posljednjem izvješću IAEA -e, Iran sada ima oko deset kilograma do 60 posto i oko 84 kilograma do 20 posto obogaćenog urana. Prema nuklearnom sporazumu iz 2015., Iranu je dopušteno maksimalno obogaćivanje od 3,67 posto.

Iran - Obogaćivanje urana u Isfahanu

Iran - Obogaćivanje urana u Isfahanu

Dosad su se procjene ISIS-a iz Washingtonaa uvijek pokazale uglavnom ispravnima, kaže politolog Oliver Meier s Instituta za istraživanje mira i sigurnosnu politiku Sveučilišta u Hamburgu. "U tom pogledu, sasvim je moguće da Iran sada ima dovoljno fuzijskog materijala i učinkovitih centrifuga za proizvodnju dovoljne količine urana za bojevu glavu u roku od jednog do dva mjeseca. No, to nije dovoljno da već bude sposoban za nuklearno oružje. Za to je potrebno puno više", kaže Meier.

Osim toga, zasad nema dokaza da je Iran nastavio svoj vojni nuklearni program, koji je obustavio prije 15-ak godina, kaže Meier u intervjuu za DW i dodaje:"Vjerojatno Iran želi povećati svoju pregovaračku moć i trenutačni pritisak na Europljane i Amerikance."

Promijenjen glavni pregovarač

U međuvremenu je obznanjeno da je Iran promijenio svog glavnog pregovarača na pregovorima u Beču o oživljavanju nuklearnog sporazuma. U skladu s tim, dosadašnji šef Abbas Araktschi ostaje dio pregovaračkog izaslanstva, ali ima samo savjetodavnu ulogu. Arachki je također smijenjen kao zamjenik ministra vanjskih poslova, a zamijenio ga je Ali Bagheri, blizak povjerenik predsjednika Ebrahima Raisija. Bagheri je postao poznat zbog svoje tvrde linije u pregovorima sa Zapadom. 

Rafael Mariano Grossi

Povodom posjeta šefa IAEA-e Rafaela Grossija Teheranu, iranska vlada objavila je da će dopustiti međunarodnim inspektorima da instaliraju nove memorijske kartice u nadzorne kamere na svojim relevantnim nuklearnim lokacijama

Promjena osoblja prvenstveno je dio općenitih promjena u iranskom ministarstvu vanjskih poslova, kaže politolog Hamidreza Azizi iz Berlinske zaklade za znanost i politiku (SWP). Istina je da je promjena zamjenika ministra prilično uobičajena pojava kada novi ministar preuzme dužnost. Ipak, Bagheri, koji pripada taboru tvrdolinijaša, mogao bi se zalagati za novi sukob. "Sve u svemu, razmjena je birokratsko pitanje i ne treba je nužno promatrati kao promjenu iranske nuklearne politike", rekao je Hazizi za DW.

Trnovit put

Prošlog vikenda, povodom posjeta šefa IAEA-e Rafaela Grossija Teheranu, iranska vlada objavila je da će dopustiti međunarodnim inspektorima da instaliraju nove memorijske kartice u nadzorne kamere na svojim relevantnim nuklearnim lokacijama. Time je, barem djelomično, okončana jednomjesečna blokada nadzornih aktivnosti IAEA-e. To ukazuje na to da Iran i dalje želi krenuti diplomatskim putem, rekao je Azizi. Međutim, čini se da je vlada pooštrila svoj stav o brojnim kritičnim pitanjima, osobito zahtjevu Teherana za jamstvima da se SAD više neće povući iz dogovora.

Šta bi se onda moglo dalje dešavati s obzirom na pregovore? Važno je, kaže Meier, da se razgovori nastave što je prije moguće. Zapad bi, kako kaže, morao vršiti pritisak u rom smjeru. "No također je jasno da su SAD prve prekršile sporazum i Iran je na to reagirao. Stoga bi bio primjeren jasan signal da su spremni ukinuti sve sankcije koje je Trump uveo", kaže Meier. Općenito, konkretnim obećanjima bi, kako dalje kaže, trebale jasno pokazati da koristi od povratka nuklearnom sporazumu za Iran veće nego u slučaju daljnjeg kršenja.

Čini se da je Iran i dalje zainteresiran za sporazum, kaže Hamidreza Azizi. No, iskustva iz posljednje tri godine očito su ga učinila manje fleksibilnim. "Zato mislim da je dogovor još uvijek moguć. No, način na koji se do njega stiže je, čini se, priličbno trnovit", kaže on.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu