1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Irak: Ni traga od političkog jedinstva

Mulham Al Malaika
23. januar 2018

Četiri mjeseca prije paralemtarnih izbora u Iraku brojne stranke i frakcije se bore za naklonost birača. No većina ih je slaba da bi osvojila dovoljno glasova. Neki žele prolongiranje izbora.

https://p.dw.com/p/2rJWC
Symbolbild irakische Armee besiegt  IS
Foto: Getty Images/AFP/A. Al-Rubaye

Da li bi Irak bi nakon terorističke paravojske Islamska država mogao postati Irak prije IS-a? Ovo strepeće pitanje brojnih Iračana političari odlučno odbacuju. Ipak to da ono uopće biva postavljeno pokazuje koliko su nesigurna očekivanja od budućnosti zemlje. Ukoliko ne pođe za rukom da se zemlja ujedini i svi Iračani učine jednakopravnim građanima, džihadistička ideologija bi brzo ponovo mogla dobiti na popularnosti. To bi također moglo spriječiti održavanje izbora najavljenih za polovinu maja.  

Komplicirani odnos političkih snaga nepuna četiri mjeseca prije parlamentarnih izbora daje malo razloga za optimizam. Stranački sistem je jako rascjepkan. Ni jedan od tri velika politička lagera nije ujedinjen: šiiti, suniti i Kurdi su svi podijeljeni u brojne frakcije među kojima se ne mogu prepoznati jedinstvena stajališta.

Rascjepkani šiiti

Podjela je najviše među šiitima: Postoji više od 70 stranaka i frakcija koje se sa svoje strane dijele u dodatne blokove i frakcije. Najveću čini Stranka Dawa. Ona ujedinjuje vodeće, međusobno suprotstavljene struje. Najznačajnija među njima je pod vodstvom premijera Haidar al-Abadija i posljednjih je mjeseci enormno dobila na ugledu. Brojni Iračani računaju sa tim da angažman kojim je njegov savez bio u borbi protiv IS-a koji je u konačnici doveo do poraza terorističke organizacije. Od tada slovi kao "Savez pobjede".

Ovdje se pokazuje koliko su predstojeći izbori povezani ratom protiv IS-a: Niz šiitskih snaga, koji se formiraju protiv radikalnih džihadističkih snaga, su nakon poraza IS-a formirali političke stranke, koje sada nastoje prikupiti glasove birača.

Der irakische Ministerpräsident Haider al-Abadi
Irački premijer Haidar al-AbadiFoto: Reuters

Drugi po veličini šiitski blok "Mudrost" do sada se nije uspio etablirati kao neovisna snaga. Međutim on se svjesno distancira od jakog pro-šiitskog kursa bivšeg iračkog predsjednika Nuri al-Malikija.

Treća po veličini šiitska snaga je pokret Muqtada as-Sadr. Ona se postavlja protiv svih etabliranih saveza i teži "tehnokratskoj" koaliciji među svim lagerima. Ona bi trebala prevazići etničke i konfesionalne podjele, koje su nastajale poöev od 2003. godine i američke intervencije u Iraku.

Demografski oslabljeni: Suniti

I sunitski lager trenutno nema jedinstvenu sliku. Vojnim porazom radikalno-sunitskog IS-a ovaj tabor je podijeljen na brojne međugrupe i frakcije. U međuvremenu ih je više od 50. Noseća snaga je "nacionalni savez", pod vodstvom Iyada Allawija, potpredsjednika Iraka. On se sa svoje strane sastoji od 30 različitih frakcija. Nastale su iz umjerenih sunitskih paravojski, koje su u učestvovale u borbi protiv IS-a. Sada nastupaju na istoj listi.

Irak Treffen von Jalal Talabani und Massoud Barzani
Kurdske ikone: Preminuli iraččki predsjednik Džalal Talibani i bivši premijer regionalne vlade Masud BarzaniFoto: picture-alliance/dpa/mxppp/C. P. Tesson

Međutim sve sunitske stranke se trenutno nalaze pred istim problemom a to je da je njihovo biračko tijelo masovno smanjeno. Brojni suniti iz zapadnog Iraka su pobjegli - ili od IS-a ili od rata koji je vlada vodila protiv džihadista. Neki sunitski političari stoga zahtijevaju da se izbori prolongiraju dok se stanovnici ove provincije ne vrate svojim kućama.

Prema navodima news televizije Arabiya.net oko 44 posto članova Nacionalne skupštine se zalaže za to da izbori budu prolongirani. SAD ipak žele da termin izbora 12. maja ne bude doveden u pitanje. I Mohammed Malbusi, guverner provincije Anbar, u kojoj dominiraju suniti, želi da termin izbora ostane.

Zatvoreni, ali oslabljeni: Kurdi

Jedinstveniji nego šiiti i suniti su Kurdi. U Nacionalnom parlamentu imaju 60 mjesta, brojni Kurdi imaju ministarske pozicije. Međutim pokret je tokom kurdskog referenduma proteklog septembra dijelom izgubio opravdanje za svoje postojanje, osobito jer je 92 posto osoba sa pravom glasa tada glasalo za autonomiju regiona.  

I političko povlačenje kurdskog vođe Masuda Barzanija kao i smrt bivšeg predsjednika kurdskog porijekla Džalala Talabana su pogodili ovaj lager. Savez do sada nije vratio svoju raniju veličinu. Trenutno su prisutne prije svega dvije velike stranke "Nacionalno jedinstveno" i "Demokratski Kurdistan" - politički međutim su malo međusobno povezani. Koalicija ove dvije stranke stoga važi za malo vjerojatnu.

I komunisti će nastupiti na izborima. Oni su se povezani sa drugim nereligioznim akterima, ali im se unatoč tome daju tek male šanse.