Inicijativa tri mora: Njemačka ne želi da ostane po strani | Politika | DW | 06.06.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Inicijativa tri mora: Njemačka ne želi da ostane po strani

Njemačka sve više postaje svjesna važnosti Inicijative "Tri mora". Zato na sastanak zemalja članica te inicijative putuje i njemački predsjednik.

Tri mora su Baltičko, Jadransko i Crno. Godine 2015. Poljska i Hrvatska osnovale su savez koji čini dvanaest zemalja istočnog dijela Evropske unije – od Estonije na sjeveru, do Hrvatske na jugu i Rumunije i Bugarske na istoku. Sve su to članice EU.

Cilj je veća saradnja, posebno u oblasti infrastrukture, energetike i bezbjednosti. Te zemlje žele da budu manje zavisne od Rusije kada je riječ o snabdijevanju energijom. Takođe smatraju da se unutar EU ne vodi dovoljno računa o njihovim interesima.

Postoje određeni ekonomski razlozi zbog kojih je njihov politički uticaj relativno slab: zemlje okupljene oko Inicijative tri mora doduše čine oko četvrtinu teritorije i četvrtinu stanovništva EU, ali njihov udio u bruto društvenom proizvodu iznosi samo deset procenata.

Zajedničkim snagama, takva je računica, one mogu više da postignu u Briselu. Uostalom, one žele i bolju saobraćajnu umreženost. Jer, kako kaže politolog Kaj-Olaf Lang iz berlinske fondacije Nauka i politika (SWP): „Za razliku od istočno-zapadnih-veza, nedostaju južno-sjeverni-koridori.

Spor oko Severnog toka 2

Berlin donedavno nije bio zainteresovan za tu inicijativu, posmatrao ju je čak sa dozom nepovjerenja. Njemačka vlada strahovala je da bi zbog te Inicijative moglo da dođe do većih podjela na istok i zapad unutar EU – koje su prilično velike kada je riječ o izbjegličkoj politici. Do žestokog spora između Berlina i zemalja članica Inicijative došlo je i u vezi sa gasovodom Sjeverni tok 2, koji bi, preko Baltičkog mora, u Njemačku trebalo da doprema još veće količine ruskog gasa.

Kada se u julu 2017. godine na drugom sastanku Inicijative tri mora pojavio i Donald Tramp, on se otvoreno pozicionirao protiv Njemačke kada je riječ o pitanju gasa. Predsjednik SAD kritikovao je Berlin da postaje sve više zavisan od Rusije. Pritom SAD imaju svoje interese: one istočnu Evropu vide kao potencijalno tržište za svoj tečni gas.

Njemačka želi da napusti ulogu posmatrača

Stručnjak za spoljnopolitička pitanja stranke CDU Roderih Kizeveter, iz tog spora zaključuje sljedeće: „To je bio jasan signal da nacionalni kao i ekonomski projekti najprije treba da se usaglase sa EU-partnerima. Nažalost, nije iskorišteno vrijeme kako bi se smanjilo nepovjerenje". Spor u vezi gasovoda Sjeverni tok 2 „jasno pokazuje koliko je energetska politika važna za povezanost EU. Istočni Evropljani su veoma osjetljivi kada je riječ o toj temi i Njemačka to mora ozbiljno da shvati."

To je bio poziv za još jednu vrstu buđenja. U Berlinu su u međuvremenu shvatili da nisu samo Amerikanci ti koji se zbog geostrateških razloga pojačano interesuju za taj region. Sve prisutnija je i Kina sa svojim investicionim ofanzivama – a i Rusija nastavlja da slijedi svoje strateške interese.

Zbog bliskih ekonomskih veza sa zemljama Inicijative, Njemačka više ne želi da bude po strani. Kaj-Olaf Lang smatra da Njemačka napušta ulogu posmatrača „zato što zna da infrastrukturni projekti imaju i spoljnopolitičku dimenziju".

Berlin menja kurs

Još prošle godine Berlin je napravio zaokret: ministar spoljnih poslova Haiko Mas učestvovao je na trećoj konferenciji Inicijative tri mora u Bukureštu. Oslanjajući se na „novu istočnu politiku" kancelara Vilija Branta iz sedamdesetih godina, Mas je rekao da Njemačka želi da bude „graditelj mostova i moderator u duhu evropskog jedinstva".

Mas se čak založio i za punopravno članstvo Njemačke u toj grupi zemalja. Reakcije su međutim bile podijeljene. Dok je domaćin sastanka, rumunski predsjednik Klaus Johanis pozdravio tu želju, poljski premijer Mateuš Moravjecki taj prijedlog je ignorisao. A Njemačka bi inicijativi mogla da se priključi samo ukoliko bi sve zemlje bile za to.

I EU pokazala interesovanje

Sada Njemačka vlada još više podiže značaj četvrtog sastanka u Ljubljani, jer na njemu učestvuje i predsjednik Frank-Valter Štajnmajer. Za Inicijativu se sve više interesuje i Evropska unija. Zajedno sa Masom, prošle godine u Bukureštu je bio i predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker, koji se najavio i za ovogodišnji sastanak.

To je znak da Evropska komisija u Inicijativi ne vidi konkurenciju EU. Junker podržava i njemačku želju da joj se priključi. Lang međutim smatra: „Njemačka vjerovatno neće postati punopravna članica Inicijative, jer bi to promijenilo karakter same Inicijative" Ali Berlin svakako signalizuje da je spreman za saradnju.

Pomoć finansijskog fonda

Infografik Drei-Meere-Initiative

Zemlje učesnice inicijative "Tri mora"

Do sada je, smatra Lang, bilans Inicijative tri mora bio prilično skroman. Saradnja zemalja bila je „nejasna" i „konkretno se nije desilo mnogo toga". To bi međutim moglo da se promijeni osnivanjem fonda koji bi trebalo da finansira zajedničke infrastrukturne projekte. Taj fond postoji tek nekoliko dana i njime upravljaju Poljska, Rumunija i Češka. Finansijski obim za sada iznosi oko 500 miliona evra, a cilj je da iznosi četiri do pet milijardi.

Tokom tridesetih godina prošlog vijeka takođe je postojala slična želja o formiranju Inicijative koju bi predvodila Poljska. Savez više zemalja između Baltičkog, Jadranskog i Crnog mora trebalo je da ima geostrateški karakter i bude zaštita od Sovjetskog Saveza pod vođstvom Josifa Staljina i nacionalsocijalističke Njemačke pod Adolfom Hitlerom. Međutim, o tim istorijskim i geostrateškim paralelama osnivači Inicijative tri mora ne žele da govore – naglašavajući prije svega njen privredni značaj.

Iako inicijatori to negiraju Kaj-Olaf Lang smatra da takvi neformalni savezi uvijek imaju i „geostratešku dimenziju". Berlin je to shvatio, posebno zato što se Kina i Rusija sve više interesuju za taj region. Politolog zaključuje: „Time u EU i Njemačkoj raste svijest o važnosti tog dijela Evrope."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije