Manje pravednosti, više nestabilnosti

Među zemljama zapadnog Balkana, najbolje je plasirano Kosovo (57), a slijede Sjeverna Makedonija (63) i Bosna i Hercegovina (70), Srbija (83.), potom Albanija na 87. mjestu, a Crna Gora se ne navodi na listi.

Od 2009. godine, indeks vašingtonske nevladine organizacije „Svjetski projekat pravde“ (World Justice Project) mjeri razvoj vladavine prava, na osnovu osam faktora. Za ovogodišnji „Indeks vladavine prava“ (Rule of Law Index) anketirano je više od 154.000 domaćinstava i 3.600 pravnih stručnjaka.

Stručnjaci neprestano raspravljaju o tome šta je to pravna država. Složni su da u pravnoj državi građani mogu da se oslone na to da se važeći zakoni poštuju.

Njemačka na šestom mjestu

Danska, Norveška, Finska, Švedska i Holandija se ističu kao primjeri pravne države. One zauzimaju prvih pet mjesta na rang listi vladavine prava. Njemačka je na šestom mjestu, jer nije dobila najbolje ocene za transparentnost vladinog i administrativnog delovanja. Između ostalog i zato što službe nisu dovoljno pristupačne novinarima.

Unutar Evropske unije, najslabije je ocijenjena Mađarskai nalazi se na 73. mjestu. Hrvatska je, inače, na 47., a Slovenija na 31. mjestu. 

Na samom dnu liste su Haiti, Demokratska Republika Kongo, Avganistan, Kambodža i na poslednjem mjestu je Venecuela. U tim zemaljama nisu dovoljno zaštićena osnovna prava, poput slobode izražavanja. Isto tako, rad vlade nije pod adekvatnom kontrolom.

Vladavina prava slabi

Analiza „Svjetskog projekta pravde“ pokazuje da je vladavina prava u šest od deset zemalja oslabila tokom prošle godine. To znači da Indeks vladavine prava na svjetskom nivou slabi već petu godinu zaredom.

„Autoritarni trendovi koji su prethodili pandemiji nastavljaju da potkopavaju vladavinu prava“, kaže Elizabet Andersen, izvršna direktorka „Svjetskog projekta pravde". „Kontrola vlade slabi, a poštovanje ljudskih prava opada.“

Mjere za borbu protiv korona pandemije, kao što su ograničavanje slobode kretanja i vanredna ovlašćenja za vlade, od 2020. godine podrivaju vladavinu prava u mnogim zemljama širom svijeta. Iako je slabljenje vladavine prava trenutno usporeno, ono se nastavlja.

„Prevazilazimo zdravstvenu krizu, ali ne i krizu vladavine prava“, kaže Andersen. „Danas 4,4,milijarde ljudi živi u zemljama u kojima je vladavina prava slabija nego prošle godine“. Suština vladavine prava je princip pravičnosti, dakle pravda i jednaka prava za sve, naglašava Andersen, i zaključuje. „Manje pravedan svijet će sigurno biti nestabilniji svijet.“

ph/br/idj