Inauguracija Nikolića uz starogradske pjesme i domaću rakiju

Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić prodaje se Zapadu kao proevropski političar. Istovremeno kod kuće nastavlja da okuplja nacionaliste, piše Sueddeutsche Zeitung iz Minhena i nastavlja:

"Od momenta kada je došao na vlast novi predsjednik Srbije je u susjednim zemljama probudio strahove i otvorio stare rane. Sada je počeo da oko sebe okuplja bliske saradnike iz Miloševićevih vremena. Negirao je genocid u Srebrenici, rekao da je Vukovar srpski grad i isključio priznanje Kosova sve i po cijenu odustajanja od članstva u EU. Nije dugo trebalo čekati na reakciju iz regiona. Predsjednici skoro svih susjednih zemalja bojkotovali su inauguraciju Nikolića za predsjednika, koja je počela uz straogradske pjesme i domaću rakiju. U srijedu (14.06.) je Nikolić u Briselu. Tamo su njegove provocirajuće izjave izazvale neraspoloženje. 'Bio je to korak u pogrešnom smjeru', rekao je uz upozorenje predsjedavajući Evropskom Unijom, danski ministar za evropska pitanja Nicolai Wammen.

Imenovanje spornih osoba za savjetnike predsjednika, pokazuje da se Nikolić ni ideološki ni mentalno nije udaljio od mračne prošlosti svoje zemlje. Za pravnog savjetnika imenovao je spornog profesora prava Olivera Antića. U zlim vremenima on je bio jedna od najgorih produženih ruku Slobodana Miloševića. Kao dekan Pravnog fakulteta u Beogradu tada je otpustio dvadeset profesora, koji su bili kritični prema Miloševićevom režimu. Nikolićeva portparolka je Stanislava Pak, koja je devedesetih radila za RTS. Televizija Srbija bila je tada najvažnija propagandna mašinerija Miloševićevog režima. Nezavisnim novinarima je Pakova ostala u sjećanja kao huškač. Novo vođstvo RTS-a se tek prije godinu dana izvinulo za propagandu, huškanje i govor mržnje.

U medijima u Srbiji otvoreno se piše o nedovoljnom obrazovanju Nikolića. Nakon što je po preuzimanju funkcije predsjednika svoje prethodnike optužio da su u Briselu tajno pregovarali sa Prištinom, odgovor je uslijedio od šefa pregovaračke delegacije Borislava Stefanovića. Stefanović je pozvao Nikolića da se bolje informiše. Rekao je da je sjever Kosova u rukama onih koji imaju posla sa organizovanim kriminalom. Za Radio Free Europe Stefanović je podvukao da se radi o pojedincima, koji se bogate i imaju po tri do četiri stana u Beogradu i Kraljevu a istovremno su prijavljeni da primaju socijalnu pomoć", piše Sueddeutsche Zeitung iz Minhena.

U Srbiji nema "duha kapitalizma"

Neue Zuericher Zeitung osvrće se na novi fenomen u Srbiji, a to je nemogućnost prodavača da Vam vrate kusur: "Imate li sitno?" Ovo pitanje se stalno postavlja u Srbiji ali ne kao molba već kao zahtjev. Ova zemlja pati od hroničnog nedostatka sitnog novca. Ako imate peh i izvadite novčanicu od 1.000 dinara (deset franaka) niko ne može da Vam ga rasitni i vrati kusur. Zašto? Ekonomisti pojašnjavaju ovaj fenomen nedovoljnom provedbom principa tržišne privrede. Premalo je konkurencije, ne postoje plate po zaslugama i učinku, stvaraju se pogrešni poticaji. Osim toga u Srbiji mušterija (kupac) nikada nije bila "kralj" kao na Zapadu i osjeća se više kao neko ko moli za uslugu a ne kao suvereni korisnik usluga. Ali čisto "ekonomsko" objašnjenje nije dovoljno. I na pijaci, gdje seljaci prodaju svoje povrće, niko ne može da Vam rasitni novac i vrati kusur. Jedan obrazovani prijatelj tvrdi da Srbiji nedostaje protestantizam a time i "duh kapitalizma". Nismo li ovom konstatacijom otišli predaleko? Pa i nismo. Na Kalenić pijaci u Beogradu 50-godišnja Slovakinja Eva ima svoj štand. Ona je, kao većina Slovaka, protestantkinja, i uvijek je u stanju da Vam rasitni novac. Tačnije rečeno do 9 sati ujutro. Čim počnu pristizati prvi kupci sa svojim novčanicama od 1.000 dinara, Srbi počinju da obigravaju oko Slovakinje uz pitanje "Eva, imaš sitno?, piše Neue Zuericher Zeitung.

Fudbal utiče na pomirenje

Uprkos izgreda navijača, Poljska i Rusija se, kako se čini, približavaju preko fudbala ponovo , piše Sueddeutsche Zeitung. Utakmica Rusija-Poljska, koja je dočekana sa velikim emocijama i koju su karikaturisti ironično prikazali kao novo izdanje poljsko-sovjetskog rata iz 1920., okončana je na obostrano zadovoljstvo neriješeno 1:1. I navijači na obje strane su bili opušteni, samo je nekoliko stotina ruskih izgrednika policija morala dovesti pod kontrolu. I tu su Poljaci svojim ruskim gostima dali pozitivan signal. Ruski komentatori hvalili su postupak poljskih policajaca, koja se nije silom i brutalno obračunala sa huliganima, već je ciljano udaljila njihove glavne vođe. Nada za otopljavanje zahlađenih rusko-poljskih odnosa nestala je prije dvije godine, nakon susreta tadašnjih premijera Vladimira Putina i Donalda Tuska, na spomen groblju u Katinu. Razlog je bilo ponašanje ruske strane, koja je tri dana nakon pada aviona, u kojem je pored poljskog predsjednika bio cijeli politički i vojni vrh Poljske, pokrenula istragu.

Nesreća u Smolensku je samo za mali broj Poljaka sada problem u odnosima dvije zemlje. Većini puno više smeta što Rusija uz pomoć Gazproma pod kontrolu želi dovesti bivše sovjetske republike. S druge stran, Rusi smatraju da su Poljaci bili pokretači tzv. narandžaste revolucije 2004., koja je Ukrajinu trebala odvesti u tabor Zapada. Poljska se opet pribojava stvaranja nove ruske imperije i ogorčena je što Kremlj sabotira konfrontaciju sa prošlošću. No, sada nakon što su se poljski policajci obzirno ponijeli prema ruskim fanovima, nije isključeno da se u Moskvi dosjete svih prednosti koju bi mogla imati saradnja sa Varšavom", piše Sueddeutsche Zeitung.

Frankfurter Allgemeine Zeitung dodaje: "Na paradi 3.000 ruskih navijača prije utakmice, samo je jedan nosio crvenu zastavu i Staljinov portret. No, najveći dio fanova nije ni učestvovao u paradi. Opuštenost u Varšavi je u jednu ruku shvatljiva, jer Poljska ima izrazito agresivnu navijačku scenu. S druge strane, samo desno-politička scena, okupljena oko bivšeg premijera Jaroslava Kačinskog, smatra da je avionska nesreća u Smolensku bila ruska zavjera i atentat na poljskog predsjednika. Poljsku vladu, koja to nije otkrila, ova scena smatra umiješanom u zavjeru i izdaju a zamjera joj se i kukavičluk prema ruskom neprijatelju. Ali to što je poljska javnost nakon tuče i izgreda 300 ruskih navijača ostala u utorak mirna, pokazuje da sada Poljska počinje da prevazilazi ne samo traumu koju ima od Njemačke već i od Rusije.", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Autor: Jasmina Rose

Odg. urednica: Zorica Ilić