IISS: najviše ubijenih na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi | Politika | DW | 08.05.2016
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

IISS: najviše ubijenih na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi

Gotovo 170.000 ljudi je 2015. ubijeno u oružanim sukobima. Tu informaciju je objavio Međunarodni institut za strateške studije (IISS). Vojna analitičarka Anastasia Voronkova u intervjuu za DW govori o tim sukobima.

DW: Ovo je sada drugo izdanje studije o oružanim sukobima (Armed Conflict Surveys), pregleda kojeg Međunarodni institut za strateške studije (IISS - International Institute for Strategic Studies) pravi o oružanim sukobima diljem svijeta. Koji su najvažniji razvoji događaja koje ističete u novom izvješću?

Anastasia Voronkova: U prošlom izdanju studije smo, doduše, dokumentirali opadanje broja sukoba u svijetu, ali i povećanje broja ubijenih. Ove godine smo zabilježili da se broj ubijenih ne povećava. Broj ubijenih je od oko 180.000 u 2014. godini opao na oko 167.000 u protekloj godini. Međutim, važno je napomenuti: polovica tih žrtava je ubijena u sukobima na Bliskom i Srednjem Istoku i u Sjevernoj Africi. Samo rat u Siriji je zaslužan za trećinu svih ubijenih. Usto se povećao njihov broj i u Turskoj, Jemenu i Egiptu. Na Bliskom istoku moramo, nažalost, zaključiti da se nigdje ne nazire rješenje sukoba. U nekim zemljama su se izgledi za mir čak pogoršali.

Što se tiče takozvane Islamske države (IS), zabilježili smo da je ta teroristička skupina izgubila teritorije u Siriji i Iraku. Ali je povećala i učvrstila svoju prisutnost u Libiji, iako IS tamo ne može - kao u Siriji i Iraku - profitirati od religijskih podjela, a na njegove borce se gleda kao na strance. Međutim, uspjeh IS-a koji se ogleda u učvršćivanju teritorija, na primjer u Sirteu, dokaz je za njegovu odlučnost i stabilnost.

Dr. Anastasia Voronkova

Dr. Anastasia Voronkova

Posljednje izdanje IISS-ove studije je prikazalo 42 konflikta u svijetu. Novo izdanje istražuje stanje u 37 zemalja. Može li se na osnovu te brojke zaključiti da možda danas živimo u nešto mirnijem svijetu?

Ustvari ne. Sukobi u Sjevernoj Africi i na Bliskom Istoku su toliko udaljeni od mira kao što su bili i 2014. godine. Stanje u Središnjoj Americi i Meksiku se mora opisati kao posebno mračno. Brojke ubijenih su tamo porasle u usporedbi s 2014. godinom. Jedna od možda rijetkih svijetlih točaka je Kolumbija. Došlo je do znatne deeskalacije sukoba između vlade, FARC-a kao i ELN-a. Zabilježeni su znatni iskoraci kad je u pitanju rješenje tih konflikata. Ali i tu se na dugom putu prema miru nalaze još mnogi izazovi.

Kad gledamo malo dugoročnije: proteklog studenog je u Parizu, doduše, potpisan Sporazum o zaštiti klime, ali klimatske promjene već danas ljude prisiljavaju da napuste svoje domove. U sljedećih deset do petnaest godina će ta brojka masivno porasti, govorimo o milijunima ljudi. Koje to značenje ima za međunarodnu sigurnost?

Protjerivanje ljudi kroz neriješene konflikte i katastrofe svih vrsta je izazov globalnih razmjera. Ukoliko se zbroje izbjeglice i svi oni koji su zbog katastrofa morali napustiti svoje domove, prema rezultatima naših istraživanja dolazimo do brojke od oko 60 milijuna za 2015. godinu. Ta brojka je dramatično porasla i raste i dalje dramatično. U kombinaciji s efektima neriješenih konflikata će globalne katastrofe i dalje imati znatne posljedice za svjetsko stanovništvo. Mi ćemo pokušati to i dalje pratiti.

U Vašem novom izvješću posebnu pozornost posvećujete ulozi gradova u sukobima. Što se krije iza toga?

Istražujemo u kolikoj mjeri se oružani sukobi pojačano odvijaju u gradovima. Mega-gradovi, na primjer, sve više služe kao centri za terorističke skupine. Dramatično se povećao i broj izbjeglica u gradovima u usporedbi s ruralnim područjima. U mnogim dijelovima svijeta su se borbe sve češće prenijele u gradove, posebno u Turskoj i u Ukrajini.

Gdje se nalaze gradovi koji su najviše pogođeni nasiljem?

Velika većina gradova koji su obilježeni nasiljem se nalazi u Latinskoj Americi. Ta regija masivno pati od organiziranog kriminala i konstantnih sukoba.

Vojna analitičarka Anastasia Voronkova je odgovorna urednica izvješća Armed Conflict Survey kojega je izdao Međunarodni institut za strateške studije (IISS - Internationa Institute for Strategic Studies) u Londonu.

Intervju je vodio Matthias von Hein.

Preporuka redakcije

Reklama
default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.