Igre pamuka i sankcija – za koga rade robovi? | Politika | DW | 26.12.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

sad - kina

Igre pamuka i sankcija – za koga rade robovi?

Američki predsjednik Džozef Bajden je potpisao ukaz kojim se praktično onemogućuje uvoz robe iz kineske provincije Sinđan – jer se smatra da tamo potlačeni Ujguri prinudno rade. Šta znači ovaj potez Vašingtona?

U Pekingu su bijesni, a vlasti provincije Sinđan osuđuju odluku. Ove sedmice je predsjednik SAD Džozef Bajden stavio potpis na ukaz o „spriječavanju prinudnog rada Ujgura“ (Uyghur Forced Labor Prevention Act).

Prema tom ukazu, u Sjedinjene Države od sada može da se uvozi roba iz kineske provincije Sinđan samo ako su proizvodi i sirovine nastali bez prinudnog rada pripadnika etničke manjine Ujgura. Ovim aktom se teret dokazivanja obrće – više ne moraju nadležni u SAD da dokažu da je proizvod plod prinudnog rada, nego obratno, uvoznici moraju da dokažu da nije.

To je reakcija Vašingtona na dugogodišnje izvještaje o ugnjetavanju miliona Ujgura u Kini. Aktivisti za ljudska prava i mediji pisali su o logorima za prevaspitavanje i zločinima nad tom manjinom.

Ubuduće na američko tržište više neće moći stizati pamuk iz Sinđana

Ubuduće važe velika ograničenja za uvoz pamuka iz Sinđana u SAD

Do sada je u SAD na snazi bila zabrana uvoza pamuka i proizvoda od paradajza iz Sinđana. To je bio udarac za Kinu jer iz ove provincije potiče četiri petine proizvodnje pamuka u zemlji. Prema procjenama udruženja End Uyghur Forced Labor, koje obuhvaća blizu dvije stotine nevladinih organizacija, oko petina svjetskih proizvoda od pamuka nastala je prinudnim radom Ujgura.

Problem za njemačke firme?

Za sada ne djeluje da će njemačke firme imati problema zbog novog američkog akta. Folksvagen ima proizvodni pogon u Sinđanu, ali se tamo prave automobili samo za kinesko tržište.

Veliki hemijski koncern BASF je morao opravdavati svoju politiku nakon što je utvrđeno da se u blizini njihove fabrike u Sinđanu nalazi više logora za Ujgure. Prema navodima BASF, u njihovom proizvodnom lancu nema radnika koji su tu prinudno.

Na upit DW oglasio se i njemački proizvođač sportske opreme Puma: „Još jednom naglašavamo da Puma nema ni direktne ni posredne poslovne veze sa proizvođačima u Sinđanu.“

U septembru je berlinska nevladina organizacija Evropski centar za ustavna i ljudska prava pozvala državnog tužioca da pokrene postupak protiv njemačkih tekstilnih marki zbog „moguće odgovornosti“ za prinudni rad u Sinđanu.

Jedan od logora za Uigure u Sinđanu

Jedan od logora za Uigure u Sinđanu

Među prokazanima je i firma Hugo Bos koja pribavlja pamuk i pamučne proizvode iz ovog regiona, ali neubjedljivo tvrdi da oni nisu povezani sa ropskim radom.

Kina sprema „osvetu"

Prema navodima američke advokatske kancelarije Morgan Luis, koja često zastupa međunarodne koncerne, sat je počeo da otkucava. „Oni koji žele da uvoze u SAD nakon stupanja akta na snagu imaju 180 dana da obezbijede da njihovi lanci proizvodnje nemaju dodira sa Sinđanom“, saopštila je kancelarija.

Upozoravaju da će kineske vlasti vjerovatno odgovoriti protivmjerama.

No, firme ne moraju da strahuju samo od sankcija Pekinga, već i od poziva na bojkot. To je iskusila švedska marka H&M kada se distancirala od kršenja ljudskih prava Ujgura. Nakon toga je uslijedio šitstorm na društvenim mrežama i poziv na bojkot švedskog lanca odjeće.

Trenutno su u Kini glasne kritike na račun američkog Intela. Taj koncern za proizvodnju čipova je saopštio da će se striktno podržavati novog američkog zakona. „Takve firme treba udariti tako da ih boli“, jedna je od brojnih poruka upućenih Intelu preko kineske društvene mreže Veibo.

H&M u Kini

Pozivi za bojkot proizvoda firme H&M u Kini

Stvar je komentarisao i Hu Siđin koji je pre nekoliko dana otišao u penziju sa mjesta glavnog urednika dnevnog lista Global Times koji je megafon kineske komunističke vrhuške. Intel se očito ne boji reakcije Kine, piše Hu, jer zna da zemlja još zavisi od njihovih čipova. To treba pribilježiti, piše on: „Što jača Kina bude ubuduće, to ćemo više mogućnosti imati da se osvetimo.“

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu