Idlib: "Da sjedimo i čekamo na smrt?"

Sirijsko-turski granični prelaz Bab al-Hawa nalazi se oko 40 kilometara od Idliba. Huda Khayti, direktorica ‚Ženskog centra u Idlibu, odlazi tamo nekoliko puta sedmično kako bi provjerila kako žive ljudi u izbjegličkim kampovima duž pograničnog područja i pružila im pomoć. Tu već godinama borave interno raseljeni Sirijci – u šatorima i u teškim humanitarnim uvjetima.

"Ovim ljudima je pomoć prijeko potrebna", kaže ona za DW . "Oni nemaju glasa. Svijet ih ne vidi. Ako ne dobiju pomoć, umrijet će tiho – ili od gladi ili od bolesti."

- pročitajte još:  Broj raseljenih lica rekordno visok

Šta ako zatvore granični prelaz Bab al-Hawa?

Opasnost da ne dobiju pomoć je realna, s obzirom da mandat UN-a, na osnovu kojeg dolazi do isporuka pomoći regiji Idlib, uskoro ističe. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda je 2014. godine odlučilo otvoriti četiri granična prelaza na sjeverozapadu Sirije kako bi ljude iz posljednjeg preostalog pobunjeničkog uporišta moglo opskrbiti osnovnim potrepštinama.

Mandat se stalno morao obnavljati. Međutim, Sirija i njen najbliži saveznik Rusija su se tome sve više suprotstavljale. 2020. godine postignut je minimalni kompromis da se granični prelaz Bab al-Hawa drži otvoren samo još godinu dana. Ovaj rok ističe 10. jula 2021.

Prema različitim procjenama, u provinciji Idlib živi oko četiri miliona ljudi, od kojih preko milion u izbjegličkim kampovima. Mnogi su nekoliko puta bježali. Od usvajanja rezolucije 2014. godine, humanitarnim organizacijama je sve teže dostavljati hranu i lijekove ugroženom civilnom stanovništvu. Prema podacima UN-a, oko 1.000 kamiona mjesečno i dalje se kotrlja kroz jedini preostali, otvoreni granični prijelaz Bab al-Hawa.

Oko 75 posto od četiri miliona stanovnika Idliba ovisi o humanitarnoj pomoći, navodi Human Rights Watch. Samo su još tri bolnice u funkciji a broj infekcija koronom raste. Do sada je u ovu regiju stiglo tek nekoliko doza cjepiva. I Human Rights Watch i UN i njen odjel za dostavu hitne pomoći strahuju od najgoreg ako granični prelay Bab al-Hawa bude zatvoren.

I bombe i kovid-19

"Ako se prekine dostava ove pomoći, doći će do humanitarne katastrofe jer neće biti lijekova. A nas, uz to, i bombardiraju. Kako onda zbrinjavati ozlijeđene, bolesne i zaražene kovidom?", postavlja pitanje očajna Huda Khayti. 

Assad i njegovi pomagači iz Rusije sedmicama bombardiraju južna područja regije Idlib, a posebno je pod udarom područje oko Jabal al-Sawiyeha, iako je tamo službeno na snazi prekid vatre.

Na video konferenciji Vijeća sigurnosti UN-a krajem maja, Rusija je nagovijestila da neće pristati na produženje mandata kojim bi granični prelaz Bab al-Hawa ostao otvoren. Američki državni sekretar Anthony Blinken, s druge strane, pozvao je na otvaranje drugog graničnog prelaza kako bi se ugroženom stanovništvu u posljednjem pobunjeničkom uporištu i interno raseljenim ljudima dostavilo više pomoći.

„Medico International, koji podržava Ženski centar koji vodi Huda Khayti, šalje robu za ublažavanje pandemije korone u izbjegličkim kampovima. „Nezavisne organizacije, poput Medico International, već koriste transportne rute za pružanje pomoći Idlibu izvan službenog programa pomoći UN-a", kaže Küster. A to znači da moraju odustati od sigurnosnih mjera i carinskih olakšica koje ima UN.

Rusija želi izvršiti pritisak

"Ako sve manje robe bude dolazilo u zemlju, cijene će eksplodirati", strahuje Huda Khayti. Zbog devaluacije sirijske lire, cijene hrane, goriva i ostale svakodnevne robe već su naglo porasle.

- pročitajte još:   EU u dilemi oko Sirije

"Rusija igra igre (za prevlast) sa Zapadom", kaže Bente Scheller, stručnjak za Siriju i šef odjela za Bliski istok i Sjevernu Afriku u fondaciji Heinrich Böll u Berlinu. U principu, UN može djelovati u državi članici samo uz pristanak vlade te zemlje; to se odnosi i na Siriju. Kao Asadova zaštitna sila, Rusija već dugo nastoji da sva pomoć ide kroz Damask. Režim, koji dozvoljava pomoć samo skupinama lojalnim Assadu, bi zatvaranjem Bab al-Hawe imao u ruci novo sredstvo pritiska - i mogao bi, pritiskom na stanovništvo, zauzeti posljednje pobunjeničko uporište u Siriji. To bi još više ojačalo Assadov legitimitet.

Ali, od zatvaranja graničnog prelaza Bab al-Hawa profitirala bi i Turska. „U njenim rukama bi bile odluke kome i koliko pomoći želi pustiti kroz granični prelaz, kaže Bente Scheller. Humanitarni razlozi tu, po njegovom mišljenju, nemaju presudnu ulogu. „Ako Turska pusti isporuke humanitarne pomoći, to radi kako bi spriječila da još više ljudi iz Sirije dođe u Tursku“.

U Siriji se vodi rat preko 10 godina. Stotine hiljada ljudi je ubijeno, oko dvanaest miliona prognano, od čega je polovina interno raseljenih. Zemlja je podijeljena na područja pod vladinom, pobunjeničkom i kurdskom kontrolom.

Huda Khayti se pribojava da će ovi ljudi ponovo morati u bijeg. „Ali kuda i gdje? Unutar Sirije nemaju gdje a Turska drži granice zatvorene. „Šta se očekuje od 4 miliona ljudi? Da sjedimo i čekamo smrt?“, pita ova voditeljica Ženskog centra u Idlibu i poručuje: „Svijet reagira samo onda kada se katastrofa desi, kada krene ili kada se okonča. Mi samo želimo da znate da je nama pomoć potrebna i to sada i odmah!“

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu