I Njemačka je ″bure baruta″ | Evropa | DW | 31.08.2012
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

I Njemačka je "bure baruta"

Njemačka i gotovo 70 godina nakon završetka II. svjetskog rata liči pravom "buretu baruta". Još uvijek se u njemačkom tlu krije desetine tisuća neeksplodiranih bombi. Iako zahrđale, mogu u svakom trenutku eksplodirati.

Uglavnom sve prođe dobro. Ali kako jako i nakon 70 godina jedna ratna bomba može eksplodirati, u Njemačkoj se s vremena na vrijeme može vidjeti - tada kad se tijekom građevinskih radova, po tko koji put, pri iskopavanju u njemačkim gradovima naiđe na zahrđalu bombu iz Drugog svjetskog rata, koju se ne uspije deaktivirati te se mora provesti kontrolirana eksplozija. Starijim sugrađanima se tada "vraća film" iz ratnih vremena, dok se oni mlađi osjećaju kao da se nalaze upravo u pravom hollywoodskom filmu.

Stručnjaci procjenjuju da se u Njemačkoj ispod površine - tla ili vodene površine - krije još oko 100.000 bombi, koje su bačene na Njemačku u šest godina rata. Nevladina ekološka organizacija Savez za zaštitu okoliša i prirode BUND (Bund für Umwelt und Naturschutz) procjenjuje da samo u Baltičkom moru leži oko 40.000 tona kemijske borbene municije, koju su međutim u more bacili Saveznici i DDR nakon 1945., odnosno za vrijeme Hladnog rata.

Bomba u Minhenu i vreće pijeska okolo

Moralo doći do kontrolirane eksplozije

Tek prije nekoliko dana stručnjaci ni u Münchenu nisu uspjeli deaktivirati zračnu bombu tešku 250 kilograma te su morali provesti kontroliranu eksploziju (na fotografiji gore). Cijela četvrt Schwabing se morala evakuirati, a detonacijom su napravljene veće i manje štete na okolnim objektima. Nitko nije ozlijeđen.

Do eksplozije je moralo doći jer je stručnjacima bilo veoma teško deaktivirati jedno takvo eksplozivno tijelo. Slično iskustvo su vlasti zadužene za zaštitu od katastrofa morale proći i u studenom prošle godine u Koblenzu.

Najveća evakuacija nakon Drugog svjetskog rata.

45.000 stanara je tada pozvano da napusti svoje stanove i kuće, nakon što je pri niskom vodostaju Rajne otkrivena bomba teška 1.400 kilograma, koja je desetljećima hvatala hrđu u toj veoma prometnoj njemačkoj rijeci. Pretpostavlja se da se upravo oko rijeke Rajne, odnosno u najnapučenijoj saveznoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija, krije veliki broj neeksplodiranih bombi iz Drugog svjetskog rata, jer je to područje tada imalo najviše industrijskih i pogona za proizvodnju oružja. Shodno tome su Saveznici gotovo polovicu svojih zračnih napada koncentrirali na velike gradove uz Rajnu.

Radovi na deaktiviranju bombe u Koblenzu

Mnoštvo stanara je evakuirano nakon što je u Rajni otkrivena bomba

Brodovi, natovareni eksplozivnim sredstvima, a koji su potopljeni, su također svojevrsne tempirane bombe. Ta eksplozivna sredstva sadrže bojni plin sumporni iperit i sarin. Armin Gebhard, referent za uklanjanje bojnih sredstava u ministarstvu unutarnjih poslova Sjeverne Rajne-Vestfalije, navodi da ta eksplozivna sredstva koja sadrže te kemijske zapaljive tvari "doduše hrđaju, ali se zbog korozije javlja opasnost od zagađenja vode i tla." Oslobođene zapaljive tvari bi mogle tako biti veoma razarajuće, dodaje on i upućuje na to da je zbog tih faktora uklanjanje neeksplodiranih bombi postalo sve teže i opasnije.

Još uvijek se izdvajaju milijuni eura za uklanjanje zaostalih bombi

Zahrđale bombe iz Drugog svjetskog rata

Bombe iz II. svjetskog rata su u većini slučajeva već zahrđale, ali još uvijek opasne

Zadužene za uklanjanje su savezne pokrajine i njima podređene službe. Samo vlada düsseldorfškog okruga primjerice zapošljava 13 timova koji ne rade ništa drugo osim traganja za bombama i njihovog uklanjanja. "Manje ručne granate i streljivo se otkriva skoro svakog dana. To se događa bez da stanovništvo za to sazna", navodi glasnogovornica vlade okruga Stefanie Paul.

"Repertoar eksplozivnih sredstava iz Drugog svjetskog rata je ograničen. Svaka služba za uklanjanje bojnih sredstava ima zbirku uzoraka, koja služi za obuku i kao pregled", pojašnjava Armin Gebhard. Ali unatoč tome što je već poznato koje vrste bombi se kriju po Njemačkoj, demineri se opet moraju oprezno približiti otkrivenoj bombi, kako bi saznali o kakvom konkretnom eksplozivnom sredstvu se radi, u kakvom je ono stanju te kako se ona aktivira, odnosno deaktivira, i tek onda mogu odrediti koliko eksploziva bomba sadrži, dodaje Gebhard. Često se mehanizam za paljenje može na licu mjesta ukloniti prije nego bomba eksplodira i ukloni se.

Američki napad na Koblenz 1944. godine

Nijemcima pomažu fotografije iz zraka za vrijeme napada Saveznika - ovdje: napad na Koblenz 1944. godine

Prije bilo kakvih građevinskih radova koji zadiru u tlo, vlasti u Njemačkoj se služe zračnim fotografijama iz vojnih arhiva Velike Britanije i SAD-a, kako bi mogli analizirati područje na kojemu su planirani građevinski radovi. Na tim arhivskim fotografijama se vide udubine koje su nastale bacanjem bombi, tako da se pomoću njih može saznati brojka bombi koje su bačene, a koje nisu eksplodirale. Samo pokrajina Sjeverna Rajna-Vestfalija je 2010. godine potrošila 21 milijun eura na uklanjanje bojnih sredstava, pojašnjava Claudia Roth, glasnogovornica pokrajinskog ministarstva unutarnjih poslova sa sjedištem u Düsseldorfu.

Pored svih procjena o zaostalim bombama iz Drugog svjetskog rata, u jednoj stvari su stručnjaci suglasni: do uklanjanja svih tih bombi će proteći još desetljeća. Poslovi, koji se tiču deminiranja i općenito uklanjanja bojnih sredstava stoga, može se slobodno reći, imaju budućnost u Njemačkoj.

Autorice: Karin Jäger / Marina Martinović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić

Reklama