I Njemačka zapada u vrtlog krize

Luka u Hamburgu predstavlja okosnicu njemačkog izvoza. Ovdje se puls izvoza prilično tačno osjeća. Od aprila do juna tamo je istovareno 1,8 miliona kontejnera. To je doduše nešto manje nego u prvom kvartalu, ali početkom godine uknjižen je plus od skoro pet procenata. Sada je riječ o porastu od tek 1,5 posto. Slab porast se itekako dobro osjeća. Trgovina se ne odvija više tako dobro.

U roku od mjesec dana stanje njemačke privrede se dramatično pogoršalo. To potvrđuju gole brojke. Institut za istraživanje Markit je vršio ispitivanja u 500 preduzeća i došao do zaključka: proizvodnja se jako smanjila, firme već 13 mjeseci dobijaju manje narudžbi. I indeks ZEW instituta iz Mannheima došao je do sličnih rezultata. Ovaj institut mjeri poslovna očekivanja. Euro kriza je već ostavila traga i na najnovije poslovne bilanse BMW-a, Njemačke banke (Deutsche Bank) i Siemensa.

Dobre vijesti zvuče drugačije. Sada je jasno da je dužnička kriza uplovila  i u Njemačku. Privreda zemlje je drastičan pad od pet odsto iz 2009. najprije dobro savladala. Širom svijeta su nakon bankrota investicijske banke Lehmann Brothers skladišta bila prazna. To je pomoglo njemačkim proizvođačima mašina i drugih proizvoda. I proizvođači automobila, pogotovo luksuznih, jedva su stizali isporučivati naručeno. Poslovne knjige prepune narudžbi još ublažavaju privredni pad. Stoga statistike bilježe i mali plus.

Kupcima njemačkih proizvoda ponestaje novac

Ali evropskim kupcima koji poručuju njemačke proizvode polako ponestaje novac. Posvuda, a pogotovo na jugu Evrope, ogroman teret dugova usporava privredni rast. Do sada je taj deficit mogao biti pokriven narudžbama iz ostatka svijeta, pogotovo iz Azije. No, sada se vide i prvi znaci slabosti giganta Kine a vlada Indije upravo pokušava iz zemlje istjerati strane investitore. Ekonomski polet je izgubio i Brazil. Amerikancima umjesto da pokrenu sopstvenu privredu i pozabave se svojim ogromnim brdom dugova, također ne pada ništa napamet osim pokazivati prstom na Evropljane. 

Sve to međutim ne treba odvratiti pažnju od toga da je Njemačka sada na potezu. Kruti njemački stav u rješavanju dužničke krize u Evropi neće proći bez posljedica. Nije dovoljno od drugih tražiti da ispunjavaju domaće zadatke i naglašavati  da njemački poreski obveznici  ne mogu preuzeti odgovornost za propuste prezaduženih zemalja. Zajednička odgovornost Evropljana za dugove svih sigurno nije najbolji put u rješavanju krize. Potrebna nam je međutim nova ekonomska politika, nova monetarna unija.  Za ispravke još ima vremena ali se moraju provesti odlučno. To je sada prioritet.

Autor: Henrik Boehme

Odg. urednica: Jasmina Rose